KONSTRUKCIJA SUBVERZIVNOG IDENTITETA U ROMANU „KUĆA U ULICI MANGO“ SANDRE SISNEROS

Nasleđe 63 (2026) [173-185]

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Verka G. Karić Košanin

Download Full Pdf  

DOI: https://doi.org/10.46793/NasKg2663.173KK

SAŽETAK /ABSTRACT:

Rad se bavi analizom formiranja ženskog identiteta u romanu Kuća u ulici Mango meksičko-američke autorke Sandre Sisneros, prateći odrastanje protagonistkinje Esperanse Kordero. Poseban fokus stavljen je na kulturu Ćikana i osećaj nepripadanja, koji postaje polazna tačka za oblikovanje subverzivnog identiteta. Kroz introspektivnu naraciju autorka posredstvom protagonistkinje preispituje rodne, kulturne i klasne barijere, koristeći kulturološko nepripadanje kao prostor otpora i transformacije. Oslanjajući se na feminističke i postkolonijalne teorije, rad istražuje kako margina postaje mesto oslobođenja, a hibridnost identiteta Ćikana ključna za Esperansinu (de)konstrukciju. Stoga, cilj rada je da pokaže kako Esperansina priča postavlja temelje za formiranje feminističkog, ali i postkolonijalnog otpora hegemonim strukturama koje proizvode rodne i kulturne norme. Unutrašnja borba protagonistkinje, njeno sazrevanje i traganje za slobodom unutar patrijarhalno i klasno strukturisane Ćikano zajednice koja je oblikuje postavljaju se kao ključni aspekti njenog identitetskog razvoja.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS: 

Kuća u ulici Mango, Sandra Sisneros, identitet, subverzija, Ćikana, margina

PROJEKAT / ACKNOWLEDGEMENT:

Istraživanje sprovedeno u radu finansiralo je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije kroz Ugovor o realizaciji i finansiranju naučnoistraživačkog rada NIO u 2025. godini broj 451-03-66/2024-03/200198.

LITERATURA/ REFERENCES:

  • Ajzenhauer 2000: J. S. D. Eisenhower, So Far from God: The U. S. War with Mexico, 18461848, Oklahoma: University of Oklahoma Press.
  • Ansaldua 1987: G. Anzaldúa, Borderlands: La frontera, the New Mestiza, San Francisco: Aunt Lute Books.
  • Baba 1994: H. Bhabha, The location of culture, New York and London: Routledge.
  • Bahtin 1986: M. M. Bakhtin,The Bildungsroman and Its Significance in the History of Realism (Toward  a Historical Typology of the Novel), Speech Genres and Other Late Essays, Texas: University of Texas Press, 10–60.
  • Batler 1999: J. Butler, Gender Trouble: feminism and the subversion of Identity, New York and London: Routledge.
  • De Bovoar 1996: S. De Beauvoir, El segundo sexo, Mexico: Alianza Editorial.
  • Dub 2010: Y. Doub, Journeys of Formation: The Spanish American Bildungsroman, New York: Peter Lang.
  • Huks 1989: B. Hooks, Choosing the margin as a space od radical openness, Framework: The Journal  of Cinema and Media, No. 36,15–23.
  • Irigaraj 2007: L. Irigaray, Éspeculo de la otra mujer, Madrid: Ediciones Akal.
  • Madsen 2000: D. Madsen, Understanding Contemporary Chicana Literature, Columbia, South Carolina: Universtiy of South Carolina Press.
  • Mirande, Enrikes 1979: A. Mirandé, E. Enríquez, La Chicana: The Mexican-American Woman,  Chicago and London, The University of Chicago Press.
  • Molina Espinosa 2023: I. Molina Espinoza, Constructing a house of one’s own in Sandra Cisneros’ The house on Mango Street, InterSedes, 24.49, 37–56.
  • Reboljedo, Rivero 1993: T.D. Rebolledo, E.S. Rivero, Infinite Divisions: An Anthology of Chicana Literature, Arizona: University of Arizona Press.
  • Romera 2020: L.M. Romera, La identidad en juego: un acercamiento autoficcional a ‘La casa en Mango Street’, Revista de análisis cultural, 16, 469–492.
  • Siksu 1995: H. Cixous, La risa de la medusa: Ensayos sobre la escritura, Barcelona: Antrhopos.
  • Sisneros 2009: S. Sisneros, Kuća u Ulici Mango, Beograd: Laguna.