O TVORBI PRIDEVA U OKVIRU PANDEMIJE KOVIDA-19: KONTRASTIVNA ANALIZA SAVREMENOG NEMAČKOG I SRPSKOG JEZIKA

Lipar 89 (2026)  (71-89 str.)

AUTOR(I) / AUTHOR(S):Sofija I. Mijović

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/LIPAR89.071M

SAŽETAK / ABSTRACT:

U radu se analiziraju tvorbeno-semantički aspekti leksičkih jedinica savremenog nemačkog i srpskog jezika nastalih kao posledica pandemije kovida-19. Polazeći od činjenice da su dosadašnja istraživanja ove leksike prevashodno bila usmerena na raznolike mogućnosti u građenju imenica oba jezika, rad obuhvata iscrpnu analizu tvorbe prideva koji se javljaju u javnom diskursu od 2020. godine, kako u okviru svakog jezika ponaosob, tako i na kontrastivnom planu. Analizom su obuhvaćeni primeri nastali u ranoj fazi pandemije, tokom njenog trajanja, kao i u postpandemijskom periodu. Rad primenjuje strukturno-semantički pristup koji izdvajanjem i identifikacijom tvorbeno-morfoloških elemenata opisuje sve modele i obrasce koji učestvuju u njihovom nastanku, kao i procese kojima se konstituišu značenja ekscerpiranih prideva. Cilj kontrastivne analize jeste da prikaže načine na koje su nemački i srpski, sa aspekta tvorbe reči, oblikovali svoje novonastale pridevske strukture tokom pandemije, kao i stepen njihove međusobne sličnosti i različitosti.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

tvorba reči, pridevi, pandemija, kovid-19, virus korona, nemački jezik, srpski jezik, kontrastivna analiza

PROJEKAT / ACKNOWLEDGEMENT:

Ovaj članak je prvobitno izložen kao usmeno saopštenje pod istim naslovom na XIX međunarodnom naučnom skupu Srpski jezik, književnost, umetnost (25–26. oktobra 2024), održanom na Filološko-umetničkom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu.

LITERATURA / REFERENCES:

Korpus
  • DRNJ: Digitales Wörterbuch der deutschen Sprache, Themenglossar zur COVID-19-Pandemie. https://www.dwds.de/themenglossar/Corona.
  • Duden: Duden Universalwörterbuch. www.duden.de.
  • OVID: OWID – Online Wortschatz-Informationssystem Deutsch, Neuer Wortschatz rund um die Coronapandemie, Neologismenwörterbuch, Mannheim: Leibniz– Institut für Deutsche Sprache. https://www.owid.de/docs/neo/listen/corona.jsp.
  • Nikolić, Slijepčević Bjelivuk 2022: M. Nikolić, S. Slijepčević Bjelivuk, Rečnik pojmova iz perioda epidemije kovida, Institut za srpski jezik, SANU.
Literatura
  • Babić 2002: S. Babić, Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku, Zagreb: Nakladni zavod Globus.
  • Bugarski 2006: R. Bugarski, Žargon, Beograd: Biblioteka XX vek.
  • Velman 1998: H. Wellmann, Die Wortbildung, in: Dudenband 4, 408–557.
  • Donalis 2002: E. Donalies, Die Wortbildung des Deutschen. Ein Überblick, Tübingen: Narr Verlag.
  • Durbaba 2022: O. Durbaba, Dokumentarizacija neologizama u doba pandemije (na primeru jednog digitalnog glosara nemačkog jezika): „und dann kam corona…”, u: LJ. Radenković (ured.), Javni govor u uslovima pandemije kovida 19, Niš: Srpska akademija nauka i umetnosti, 211–224.
  • Engel 1988: U. Engel, Deutsche Grammatik, Heidelberg: Julius Goos Verlag.
  • Jovanović (2021): J. Jovanović, Anglicizmi u nominaciji pojmova vezanih za epidemiju virusa kovid 19, Beograd: Novorečje, god. 3, br. 5, Beograd, 82–96.
  • Kaćmarek 2021: H. Kaczmarek, Coronavirus(-Pandemie) in Sprache und Denken. Ein Exkurs anhand der deutschen online-Nachrichtenmeldungen, Linguistische Treffen in Wrocław 19, Wrozlaw, 107–118.  
  • Klajn 2002: I. Klajn, Tvorba reči u savremenom srpskom jeziku, Prvi deo: Slaganje i prefiksacija, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
  • Klajn 2003: I. Klajn, Tvorba reči u savremenom srpskom jeziku, Drugi deo: Sufiksacija i konverzija, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
  • Kloza-Kikelhaus 2020: A. Klosa-Kückelhaus, Neue Wörter in der Coronakrise – von Social Distancing und Gabenzaun, Sprachreport, 2, 6–8.
  • Kunhold i dr. (1975): I. Kühnhold, O. Putzer, H. Wellman, Deutsche Wortbildung: Typen und Tendenzen in der Gegenwartssprache. Hauptteil 2. Das Substantiv, Düsseldorf: Pädagogischer Verlag Schwanm.
  • Lode (2006): M. Lohde, Wortbildung des modernen Deutschen. Ein Lehr- und Übungsbuch, Tübungen: Narr Verlag.
  • Mers 2021: C. Möhrs, Was Wörter über die Coronakrise erzählen, in: Mitteilungen des Deutschen Germanistenverbandes, 68, 2, 141–151.
  • Nibling i dr. 2008: D. Nübling (In Zusammenarbeit mit A. Dammel, J. Duke und R. Szczepaniak), Historische Sprachwissenschaft des Deutschen. Eine Einführung in die Prinzipien des Sprachwandels, Tübingen: Gunther Narr Verlag.
  • Nikolić i dr. 2021: M.Nikolić, S. Slijepčević Bjelivuk, S. Novokmet, Nove reči u srpskom javnom diskursu kao posledica pandemije kovida 19, u: Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini, LI/1, 365–390.
  • Nikolić 2022: M. Nikolić, Leksika sa semantičkom komponentom prostora i vremena u srpskom javnom diskursu tokom pandemije kovida, Beograd: Južnoslovenski filolog, Vol 78, Issue 2, Beograd, 747–769.
  • Ovšinski 2021: P. Owsiński, Zum Einfluss fremder Morpheme auf die deutsche Sprache aus der Zeit der SARS-CoV-2-Pandemie, Colloquia Germanica Stetinensia, 30, 139–154.
  • RSJ 2011: Rečnik srpskoga  jezika, Novi sad: Matica srpska.
  • Simoska 2022: S. Simoska, Die Versprachlichung pandemiebedingter Verhaltenskonzepte oder die Neubildungspotenz der deutschen Sprache am Beispiel der Covid-19-Pandemie, Nikšić: Časopis za nauku o jeziku i književnosti, 40, Nikšić, 271–289.
  • Ulrih 2020: W. Ulrich, Sprachwandel, sprachliche Zweifelsfälle und Entwicklungstendenzen der Gegenwartssprache, Baltmannsweiler: Schneider Verlag Hohengehren.
  • Flajšer, Barc 2012: W. Fleischer, I. Barz, Wortbildung der deutschen Gegenwartssprache, Tübingen 2012.