RECEPCIJA PRIČE SA ENORMATIVNOM RODNOM KARAKTERIZACIJOM LIKOVA OD STRANE UČENIKA PETOG RAZREDA

Književnost za decu u nauci i nastavi (2022), (str. 141-160)

AUTOR(I): Dijana LJ. Vučković 

E-ADRESA: dijanav@ucg.ac.me

Download Full Pdf 

DOI: 10.46793/KDNN21.141V

SAŽETAK:

Cilj ovog istraživanja bio je da ispitamo reakcije učenika i učenica petog razreda na tekst bajke koja sadrži nenormativnu rodnu karakterizaciju likova. Naslov bajke koju smo koristili je Pepeljuga osloboditeljka, a autorka je Rebeka Solnit. Učenici (njih 52) su priču pročitali kod kuće, a podijeljena im je štampana ilustrovana verzija teksta, uz koju su data i istraživačka pitanja. Nakon što su učenici pročitali priču, učestvovali su u diskusiji u fokus-grupama. Bili su raspoređeni u šest fokus-grupa: u dvije fokus-grupe bile su samo djevojčice, u dvije su bili dječaci, a dvije grupe bile su mješovitog sastava. Intervjui sa fokus-grupama trajali su u prosjeku jedan sat, a glavni cilj razgovora bio je utvrditi kako učenici reaguju na atipične rodne uloge kakve su date u čitanoj bajci. Tokom razgovora vršeno je poređenje klasične i alternativne verzije bajke o Pepeljugi.

Istraživanje je pokazalo da djevojčice pokazuju veću zainteresovanost i otvorenije su za recepciju nenormativnih likova. Njima se nova priča svidjela, jer je Pepeljuga odlučna, pametna i sama gradi svoje snove. Neki dječaci – ali ipak ne svi – reaguju sasvim suprotno, njima je mnogo prihvatljivija klasična verzija priče u kojoj je Pepeljuga „samo” princeza u potrazi za princem. Za dječake je Pepeljuga, u bilo kojoj varijanti, čisti „ženski” tekst, jer u priči ne uočavaju snažne muške likove – hrabre, avanturiste, borce. Za obje grupe ispitanika ljepota je ostala ključni atribut glavnog ženskog lika, pa novočitanoj verziji priče učenici „zamjeraju” to što se ne bavi Pepeljuginim izgledom. Pored toga, svi učenici sa odobravanjem su reagovali na transformaciju motiva udaljavanja roditelja (pojačano udaljavanje zamijenjeno je privremenim odsustvom) u novoj priči. Djeci su, dakle, dostupni kako normativni, tako i nenormativni rodni diskursi, s tim da ovi drugi imaju veći broj pristalica među našim ispitanicima.

KLJUČNE REČI:

alternativna priča, (ne)normativne rodne uloge, prenaglašena femininost, recepcija priče, hegemona maskulinost.

LITERATURA:

  • Adrijani (2019): Vina Adriany, Being a princess: young children’s negotiation of femininities in a Kindergarten classroom in indonesia, Gender and Education, 30/6, London: Taylor & Francis, 724–741, doi: 10.1080/09540253.2018.1496229.
  • Batler (1990): Judith Butler, Gender Trouble: Feminism and the Subversion of Identity, London: Routledge.
  • Bejker-Speri (2007): Lori Baker-Sperry, The Production of Meaning through Peer interaction: Children and Walt disney’s Cinderella, Sex Roles, 56, New York: Springer, 717–727, doi: 10.1007/s11199-007-9236-y.
  • Vestland (1993): Ella Westland, Cinderella in the Classroom: Children’s Re- sponses to Gender Roles in Fairy-tales, Gender and Education, 5/3, London: Taylor & Francis, 237–249, doi: 10.1080/0954025930050301.
  • Volderkin (1984): Valerie Walderkine, Some day my prince will come, in: A. McRobbie, M. Nava (Eds.), Gender and generation, London: Macmillan, 162–184.
  • Voson-Elam (1997): Linda Wason-Ellam, if only i Was Like Barbie, Language Arts, 74/6, Columbus: National Council of Teachers of English, 430–437.
  • Vulvend (2012): Karen E. Wohlwend, The boys who would be prin- cesses: playing with gender identity intertexts in disney Princess transme- dia, Gender and Education, 24/6, London: Taylor & Francis, 593–610, doi: 10.1080/09540253.2012.674495.
  • Vučković (2006): Dijana Vučković, Teorija recepcije u nastavi književ- nosti u mlađim razredima osnovne škole, Nikšić: Filozofski fakultet.
  • Vučković (2010): dijana Vučković, Čitanje u nastavcima u prvom ciklusu osnovne škole – izbor i interpretacija teksta, u: J. Vučo, B. Milatović (ur.), Autonomija učenika i nastavnika u učenju i nastavi jezika i književnosti, Nikšić: Filozofski fakultet, 217–233.
  • Vučković (2018): dijana Vučković, A Fairy tale (r)evolution: the value and the critical reading of fairy tales in the contemporary educational context, History of Education and Children’s Literature, Xiii/2, Macerata: Edizioni Universita Macerata, 309–336.
  • Dejvis (1989): Bronwyn davies, Frogs, Snails and Feminist Tales, Sydney: Allen & Unwin.
  • Dejvis, Benks (1992): Bronwyn davies, Chas Banks, The gender trap: a feminist poststructuralist analysis of primary school children’s talk about gen- der, Journal of Curriculum Studies, 24/1, London: Taylor & Francis, 1–25, doi: 10.1080/0022027920240101.
  • Engord (2005): Eva Änggård, Barbie Princesses and dinosaur dragons: Nar- ration as a Way of doing Gender, Gender and Education, 17/5, London: Taylor & Francis, 539–553, doi: 10.1080/09540250500192777.
  • Erikson Barajas (2008): Katarina Eriksson Barajas, Beyond stereotypes? Talking about gender in school booktalk, Ethnography and Education, 3/2, London: Taylor & Francis, 129–144, doi: 10.1080/17457820802062367
  • Zajps (1986): Jack Zipes (ed.), Don’t Bet on the Prince: Contemporary Feminist Fairytales in North America and England, Aldershot: Gower.
  • Zajps (2000): Jack Zipes (ed.), The Oxford Companion of Fairy Tales, oxford: oxford University Press.
  • Jaus (1982): Hans Robert Jauss, Aesthetic Experience and Literary Hermeneutics, Minneapolis: University of Minessota Press.
  • Jouman (1999): Elizabeth Yeoman, ‘How does it Get into my imagina- tion?’: elementary school children’s intertextual knowledge and gendered sto- rylines, Gender and Education, 11/4, London: Taylor & Francis, 427–440, doi: 10.1080/09540259920492.
  • Konel (1987): Raewyn Connell, Gender and Power, Cambridge: Polity Press. Kostas (2018): Marios Kostas, Snow White in Hellenic primary classrooms:
  • children’s responses to non-traditional gender discourses, Gender and Education,
  • 30/4, London: Taylor & Francis, 530–548, doi: 10.1080/09540253.2016.1237619
  • Liberman (1972): Marcia K. Lieberman, Some day My Prince Will Come: Fe- male Acculturation Through the Fairy Tale, College English, 34, Champaign, illinois: National Council of Teachers of English, 383–395, doi: 10.2307/375142.
  • Parsons (2004): Linda Parsons, Ella Evolving: Cinderella Stories and the Con- struction of Gender-Appropriate Behavior, Children’s Literature in Education, 35/2, New York: Springer, 135–153, doi: 10.1023/B:CLid.0000030223.88357.e8.
  • Program (2017): Nastavni predmet Crnogorski jezik i književnost, predmetni program za I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII i IX razred osnovne škole, Podgorica: Ministarstvo prosvjete i Zavod za školstvo.
  • Prop ([1982], 2013): Vladimir Prop, Morfologija bajke, prevod Petar Vujičić, Beograd: Prosveta.
  • Rajs (2000): Peggy Rice, Gendered readings of a traditional “feminist” folktale by sixth grade boys and girls, Journal of Literacy Research, 32/2, New York: Sage Publishing, 211–236, doi: 10.1080%2F10862960009548074
  • Solnit (2019): Rebecca Solnit, Cinderella Liberator, Chicago: Haymarket Books.
  • Trauzdejl, Makmilan (2003): Ann M. Trousdale, Sally McMillan, “Cin- derella Was a Wuss”: A Young Girl’s Responses to Feminist and Patriarchal Folk- tales, Children’s Literature in Education, 34/1, New York: Springer, 1–28, doi: 10.1023/A:1022503415519
  • Huang (2019): Shin-Ying Huang, Postfeminist influences on fairy tales, real and imagined: a critical media literacy classroom investigation, Gender and Educa- tion, 316, London: Taylor & Francis, 688–704, doi: 10.1080/09540253.2018.1467002.