TEORIJA TRAUME I NASILJE KROZ CEO ŽIVOTNI TOK IZ PERSPEKTIVE STARENJA

Gerontologija, Vol. 52, br.1 (2024) [str. 57-69]

 

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Patricija Braunel 

Download Full Pdf  

DOI: https://doi.org/10.5937/ger2401057B
SAŽETAK /ABSTRACT:

O traumi u slučajevima zlostavljanja dece i nasilja u porodici se u literaturi govori već dugi niz godina, ali tek nedavno je nasilje nad starijima postalo deo ovog diskursa. Silosi, zasnovani na perspektivama zlostavljanja, zanemarivanja i nasilja koje su specifične za odgovarajuće životne stadijume, nastavljaju da ograničavaju razumevanje traume i njenog uticaja na osobe tokom životnog toka. Međutim, nedavne studije rasprostranjenosti nasilja nad ženama na Balkanu obuhvatile su starije žene u uzorcima zajednice, kao i pitanja o zlostavljanju u detinjstvu, a nedavne studije o rasprostranjenosti zlostavljanja starijih takođe su uključile ova pitanja (Babovic et al., 2022).

Nalazi ove i drugih studija dosledno identifikuju zlostavljanje u detinjstvu kao faktor rizika za zlostavljanje u kasnijem životu. Međunarodni pokret za ljudska prava, koji se zalaže za obavezujući instrument za promovisanje ljudskih prava starijih osoba, se takođe zalaže za holističko razumevanje starijih osoba i njihovog životnog iskustva. Konačno, primenjuju se analize intersekcionalnosti i životnog toka kako bi se bolje razumeli nejednako starenje i zdravstveni dispariteti u starijoj dobi, što bi moglo pomoći da se ostvare uvidi u nasilje tokom životnog toka, koje kulminira u starosti. Translaciono istraživanje za praksu takođe je od kritične važnosti, a u ovom radu predstavljeni su neki primeri toga kako razumevanje traume poboljšava rad sa starijima koji su žrtve nasilja. Istraživanje rodno zasnovanih implikacija takođe je važno.

Prezentacija će se fokusirati na rezime onih objavljenih radova na engleskom jeziku koji do danas doprinose dubljem razumevanju nasilja tokom celog životnog toka i koje kulminira u starijoj dobi. Kritički će sažeti nedavne podatke o rasprostranjenosti koji identifikuju korelaciju između zlostavljanja u detinjstvu i zlostavljanja u starijem odraslom životnom dobu. Takođe će dati pregled razli čitih teorijskih okvira koji su ponuđeni u literaturi da bi se objasnila ova korelacija, kao i izazovi u okviru svakog od njih. Poseban fokus će biti na teoriji traume kao okviru za objašnjenje, sa predlozima za primenu ovog teorijskog okvira za bolje razumevanje toga kako rana negativna iskustva mogu dovesti do nasilja u kasnom životu.

Otpornost i rizik su tema koja se pojavljuje u literaturi o nasilju i zlostavljanju kroz ceo životni tok sa kulminacijom u starosti. Translacioni ciljevi istraživanja u socijalnom radu i primenjenim društvenim naukama zahtevaju da nalazi iz istraživačkih podataka dovedu do rešenja u stvarnom životu. Istraživanje intervencija u oblasti nasilja tokom celog životnog toka je u preliminarnoj fazi, ali su neke intervencije razvijene i testirane. U zaključku će biti ukazano na njihove implikacije za oblast gerontologije i preporuke za buduća istraživanja.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS: 

trauma, nasilje nad starijima, otpornost, rizik, celoživotni tok

PROJEKAT / ACKNOWLEDGEMENT:
LITERATURA/ REFERENCES:
  • Acierno, R., Hernandez, M. A., Amstadler, A. B., Resnick, H. S., Steve, K., Muzzy, and Kilpatrick, D. G. (2010). Prevalence and correlates of emotional, phys- ical, sexual, and financial abuse and potential neglect in the United States: the national elder mistreatment study. American Journal of Public Health, 100, 2, 292–297.
  • Adult Protective Services Technical Assistance Center (n.d.). Trauma-informed approach to adult protective services. Retrieved on July 20, 2022. https.//ap- starc.acl.gov.
  • Asyraf, M., Dunne, M. P., Hairi, N. N., Hairi, F. M., Radzali. N., and Yuen, C. (2021). The association between elder abuse and childhood adversity: a study of older adults in Malaysia. Plos One. https://doi. org/10.1371/journal. pone.0254717.
  • Babovic, M., Brownell, P., Vracevic, M., and Todorovic, N. (2022). Exploring vio- lence against older women in the Western Balkans, Moldova and Ukraine. Red Cross of Serbia: Belgrade. Retrieved on July 15, 2022. www.redcross.org.rs/ media/8062.
  • Breckman, R., Levin, M., Mantrone, L. and Solomon, J. (2020). The things they carry: advancing trauma-informed responses to elder abuse. New York: NYC Center on Elder Abuse & The Harry and Jeanette Weinberg Center for Elder Justice.
  • Burnes, D., Ernst, J. and Brownell, P. (2019). Stop Family Violence. In: Sanders, S., Kolomer, S., Waites Spellman, C., Rizzo, V. (Eds.), Gerontological Social Work and the Grand Challenges. Springer, Cham. https://doi. org/10.1007/978-3- 030-26334-8_3.
  • Chen, M. and Chan, K. L. (2022). Elder abuse and neglect in China: prevalence, co-occurrence, and intergenerational risk factors. Journal of Interpersonal Vi- olence, 37, 11–12, NP9839-NP9862.
  • Choi, M., Brownell, P. and Moldovan, S. I. (2017). International movement to pro- mote human rights of older women with a focus on violence and abuse against older women. International Social Work, 60(1), 170–18.
  • De Prince, A. P. and Jackson, S. L. (2020). Moving the field forward: elucidating the nexus between elder abuse and trauma. Trauma & Dissociation, 21, 2, 151–157.
  • Easton, S. D. and Kong, J. (2020). Childhood adversities, midlife health, and elder abuse victimization: a longitudinal analysis based on cumulative disadvantage theory. Journal of Gerontology B., XX, 1–12.
  • Ernst, J. S. and Maschi, T. (2018). Trauma-informed care and elder abuse: a syner- gistic alliance. Journal of Elder Abuse & Neglect, 30, 5, 354–367.
  • Felitti, V. J. (2002). The relation between adverse childhood experiences and adult health: turning gold into lead. The Permanente Journal/Winter 2002/6, 1, 44–47.
  • Giraldo-Rodriguez, L., Mino-León, D., Aragón-Girjalva, S. O., and Agudelo-Bo- tero, M. (2022). The revictimization of older Mexican women: understanding the accumulation of multiple victimizations throughout a lifetime. BMC Geri- atrics, 22, 41. https://doi.org/10.1186/s12877021-02734-5.
  • Herman, J. L. (2015). Trauma and recovery: The aftermath of violence – from do- mestic abuse to political terror. Hachette: UK.
  • Iyengar, V. and Gray, J. (2019). Trauma caused by injury or abuse in later life: expe- riences, impacts, and the federal response: discussion paper. Washington, DC: National Academy of Medicine.
  • Linehan, M. (2019). Building a life worth living. New York: Random House.
  • Maschi, T., Baer, J. C., Morrissey, M. B., and Moreno, C. (2012). The aftermath of childhood trauma on late life mental and physical health: a review of the literature. Traumatology, 19, 1, 1–16.
  • McDonald, L. and Thomas, C. (2013). Elder abuse through a life course lens. Inter- national Geriatrics, August 25, 8, 1235–43. Doi:10.1017/5104161021300015x. Podnieks, E. (1992). National survey on abuse of the elderly in Canada. Journal of Elder Abuse & Neglect, 4, 1–2, 5–58.
  • Popescu, M. L., Brownell, P., and Pyatetskaya, T. (2022). Violence against women and girls across the lifespan. In Congress, E. P., Meister, D., Osborn, S. C., and Takooshian, H. (Eds.), Behavioral science in the global arena: global mental, spiritual, and social health. Charlotte, N.C., Information Age Publishing, Ind.
  • Shainess, N. (1985). Sweet suffering: woman as victim. Pocket Books.
  • Straussner, S. L. A. and Calnan, A. J. (2014). Trauma through the life cycle: a re- view of current literature. Clinical Social Work, 42, 323–335.
  • United Nations (2013). Neglect, abuse and violence against older women. New York: Department of Social and Economic Affairs, Division for Social Policy and Development. Retrieved from https://www.un.org, ST/EAS/351.