ISKUSTVENA NASPRAM SIMBOLIČKE GEOGRAFIJE: INOVACIJE MARKA POLA U OPISIMA ISTOKA U ODNOSU NA SREDNJOVEKOVNU DIDAKTIČKU KNJIŽEVNOST

Nasleđe 54 (2023), str. 369-382

AUTOR(I): Marija M. Panić

E-ADRESA: ms.marija.panic@gmail.com

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/NasKg2354.369P

SAŽETAK:

Rad se bavi analizom dela Marka Pola Le Devisement du monde (Opis sveta), franko-italijanske, i najverovatnije najstarije verzije ovog spisa, začetnika žanra putopisa, u kome on, krajem XIII veka, postavlja, na implicitan i eksplicitan način, jasan kritički otklon u odnosu na dotadašnji, simbolički manir pri- kazivanja geografskih znanja u spisima toga vremena. Kao što je poznato, za razliku od učenih dela XII i XIII veka, napisanih na latinskom ili francuskom jeziku (navedimo kao primer tada veoma zastupljene spise Historia orientalis Žaka de Vitrija i Image du monde Gosuena iz Meca), Marko Polo opisuje ono što vidi: pre- naglašena čudesa (mirabilia, kakvi su feniks, grifoni, neposto- jeća hibridna bića i slično) ovde ne postoje, venecijanski putnik pruža verodostojne opise i praktične podatke i, štaviše, otvo- reno se kritički osvrće na neka netačna mesta iz srednjovekovnih bestijarijuma i enciklopedija. Naročito je zanimljiva figura Prezvitera Jovana, izmišljenog vladara koji je sve do XVI veka postojao u imaginarijumu Evrope kao dominantni suveren Istoka, dok je kod Marka Pola prikazan kao običan vladar, ne značajniji od drugih. Komparativnom analizom dela nastalih u XII i XIII veku na latinskom i francuskom jeziku (francuski srednjove- kovni bestijarijumi, Pismo Prezvitera Jovana, Historia orientalis Žaka de Vitrija i Image du monde Gosuena iz Meca) sa delom Le Devisement du monde Marka Pola nastojimo da  ustanovimo  koje su inovacije venecijanskog trgovca i istraživača i do koje mere njegova iskustvena geografija menja tada dominantni simbolički i poučni manir pisanja geografskih spisa.

KLJUČNE REČI:

Marko Polo, putopis, čudesa, bestijarijum, opservacija/opažanje, opis, srednjovekovna didaktička književnost

LITERATURA:

Izvori
  • Angremy 1983 : A. Angremy, « La Mappemonde de Pierre de Beauvais », Romania, n°104, 316–350, 457–498.
  • Baker (éd.) 2010 : C. Baker, Le Bestiaire, Version longue attribuée à Pierre de Beauvais, Paris : Honoré Champion.
  • Gosman 1982 : M. Gosman, La Lettre du Prêtre Jean, les versions en ancien français et en ancien occitan (textes et commentaires), Groningen : Bouma’s Boekhuis. Donnadieu (éd.) 2008 : J. Donnadieu (éd.), Jacques de Vitry, Histoire orientale/Historia orientalis. Turnhout : Brepols.
  • Zaganelli 1990 : G. Zaganelli, La Lettera del Prete Gianni, Parma: Pratiche Ed. Lindsay 2007–2008: Isidori Hispalensis Episcopi Etimologiarvm sive Originvm, New York: Oxford University Press.
  • Marko Polo 1964: Marko Polo, Milion (prevela sa italijanskog Mira Bruneti), Beograd: Rad.
  • Marko Polo 2016: Marko Polo (i Rustikelo iz Pize), Milion (putovanja Marka Pola)
  • (prevela Nada Uzelac), Beograd: Bukefal.
  • Marco Polo 2019 : Marco Polo, Le devisement du monde, édition et traduction par Joël Blanchard et Michel Quereuil, Genève: Droz.
  • McCrindle (ed) 2010: J. W. McCrindle, The Christian Topography of Cosmas, an Egyp- tian Monk, New York: Cambridge University Press.
  • Pjer de Bove 1986-87: „Iz Bestijarijuma Pjera de Bovea” (preveo sa francuskog Milojko Knežević), Gradac n°73–75, 74–75.
  • Prior (éd.) 1913. O. Prior (éd.), L’Image du monde du maître Gossouin, rédaction en prose, Lausanne : Librairie Payot et Cie.
Kritička literatura:
  • Bejczy 2001 : I. Bejczy, La Lettre du Prêtre Jean : une utopie médiévale, Paris : Imago. Blanchard, Quereuil 2019 : « Introduction », in Marco Polo, Le devisement du monde, édition et traduction par Joël Blanchard et Michel Quereuil, Genève: Droz,VII–LIX.
  • Bruneti 1964 : „Putovanje Marka Pola i njegov odraz u književnosti”, u Marko Polo,
  • Milion (prevela sa italijanskog Mira Bruneti), Beograd: Rad, 150–157.
  • Buquet 2013: T. Buquet, „Animalia extranea et stupenda ad videndum. Describing and Naming Exotic Beasts in Cairo Sultan’s Menagerie”, in García et al. (ed.), Animals and Otherness in the Middle Ages, Oxford: British Archaeological Reports, 25–34.
  • Verdon 2007 : J. Verdon, Voyager au Moyen Âge, Paris : Perron.
  • Eko 1992 : U. Eko, Umetnost i lepo u estetici srednjeg veka (prevod sa italijanskog Tanja Majstorović i Snežana Brajović), Novi Sad: Svetovi, Beograd: Kultura.
  • Gautier-Dalché 1990 : P. Gautier-Dalché, « Un problème d’histoire culturelle : per- ception et représentation de l’espace au Moyen Âge », Médiévales, n°18, Paris : Presses Universitaires de Vincennes, 5–15.
  • Gregory 1999 : T. Gregory, « Nature » (traduit de l’italien par Luc Hersant) in J. Le Goff et J.-C. Schmitt, Dictionnaire raisonné du Moyen Âge occidental, Paris : Fayard, 806–819.
  • Dragojlović 1968: D. Dragojlović, Fiziolog u Srba (doktorska disertacija u rukopisu), Filozofski fakultet, Univerzitetska biblioteka u Beogradu, RD3451.
  • Zambon 1986-87: F. Zambon, „Teologija bestijarijuma” (prevela sa italijankog Aleksandra Mančić Milić), Gradac n°73–75, 121–134.
  • Zink 2006 : M. Zink, Nature et poésie au Moyen Âge, Paris : Fayard.
  • Jostkleigrewe 2006 : G. Jostkleigrewe, « L’espace entre tradition et innovation. La géographie symbolique du monde et son adaptation par Gossouin de Metz », Actes des congrès de la Société des historiens médiévistes de l’enseignement supérieur public, n° 37, 369–378. www.persee.fr/doc/shmes_1261-9078_2007_act_37_1_1932>, 25. 11. 2022.
  • Lecoq 1996 : D. Lecoq, « Plate ou sphérique ? La conception de la Terre au Moyen Âge », Bulletin du Comité français de cartographie, n° 148, 19–38. www.lecfc.fr/new/articles/148-article-3.pdf> 25.11.2022.
  • Lett 1997 : D. Lett, L’enfant des miracles, Paris : Aubier.
  • Lucken 1994 : C. Lucken, « Les hiéroglyphes de Dieu : la demonstrance des Bestiaires au regard de la senefiance des animaux selon l’exégèse de saint Augustin », Comparaison n° 1, 185–202.
  • Lugt 2000 : M. van der Lugt, « Animal légendaire et discours savant médiéval : la barnacle dans tous ses états, Micrologus n° 8, 351–393.
  • Panić 2013: M. Panić, Ljudske zajednice u Pismu Prezvitera Jovana, u D. Bošković (ur.), Srpski jezik, književnost, umetnost: zbornik radova sa VII međunarodnog naučnog skupa, knj. 2: Nemoguće: zavet čoveka i književnosti, Kragujevac: Filološko-umetnički fakultet, 409–417.
  • Panić 2018: M. Panić, « Le savoir sur l’Inde dans la littérature française des XIIe et XIIIe siècles », Nasleđe n°40, 163–174.
  • Pastoureau 2004 : M. Pastoureau, Une histoire symbolique du Moyen Âge occidental, Paris : Seuil.
  • Pastoureau 2008 : Les animaux célèbres, Paris : Arléa.
  • Pastoureau 2011 : M. Pastoureau, Les bestiaires du Moyen Âge, Paris : Seuil.
  • Popović 2019: U. Popović, Sveti Avgustin o jeziku i znakovima, Arhe n°32, 123–140.,    25.11.2022.
  • Strubel 2002 : A. Strubel, ‘Grant senefiance a’: allégorie et littérature au Moyen Âge, Paris : Honoré Champion.
  • Strubel 2006 : A. Strubel, « Le sens de l’Écriture et le déchiffement du monde », in F. Lestringant, M. Zinc (éds.), Histoire de lq France littéraire : Naissances, Renaissances (Moyen ÂgeXVIe siècle), Paris : P.U.F., 237–290.
  • Uzelac 2016 : N. Uzelac, ’Nisam ispričao ni polovinu onoga što sam video’: o poreklu Putovanja Marka Pola i verzijama njegovog teksta, u: Marko Polo (i Rustikelo iz Pize), Milion (putovanja Marka Pola) (prevela Nada Uzelac), Beograd: Bukefal, 347–352.
  • Fontaine 1996 : J. Fontaine, « Isidore de Séville et la mutation de l’encyclopédisme antique », in M. de Gandillac et al., La pensée encyclopédique au Moyen Âge, Neuchâtel : La Baconnière, 43–62.
  • Friedman 2019: J. Friedman, The Marvelous Beasts in the Secrets of Natural History, De Medio Aevo n°13, 13–44.
  • Frugoni 2022: C. Frugoni, Vivre avec les animaux au Moyen Âge (traduit de l’italien par Lucien d’Azay), Paris: Belles Lettres.