MOTIV EGZILA U ROMANU „MUZEJ BEZUVJETNE PREDAJE“ DUBRAVKE UGREŠIĆ

Lipar 80 (2022), (str. 121-134)

AUTOR(I): Tanja P. Kojić

E-ADRESA: tanjakojic2017@gmail.com

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/LIPAR80.121K

SAŽETAK:

U radu se istražuje motiv egzila u romanu Muzej bezuvjetne predaje Dubravke Ugrešić. Akcenat je na velikom uticaju egzila na konstruisanje identiteta u periodu poslijeratne traume. Tematika izmještenosti iz prostora istosti prožima cijelo djelo, koje u svoje središte postavlja pitanje identiteta. Na osnovu teorijskih postavki imagologije i postmodernih teorija o identitetu posmatra se narušavanje koncepta kolektivnog identiteta proizašlog raspadom Jugoslavije, ali i individualnog identiteta koji je poremećen. Egzil u ovom romanu znači ukidanje prostora identiteta, jer se subjekat nalazi u neuokvirenom vremenu i prostoru. Individualno iskustvo egzilanta uvijek se dovodi u vezu sa kolektivnim identitetom, jer je riječ o zajedničkom gubitku. Analizom motiva egzila došlo se do zaključka da su priče u ovom romanu Dubravke Ugrešić, priče o pojedincima između kojih ne dolazi do stvaranja osjećaja zajedništva.

KLJUČNE REČI:

egzil, Muzej bezuvjetne predaje, Dubravka Ugrešić, imagologija, identitet, fragmentarnost

LITERATURA:

Izvor
  • Ugrešić 2008: D. Ugrešić, Muzej bezuvjetne predaje, Beograd: Fabrika knjiga.
Literatura
  • Gažić T. Oblikovanje ženskog identiteta u Muzeju bezuvjetne predaje i Ministarstvu boli  D. Ugrešić. ‹https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos%3A4288/datastream/PDF/view›. 15.05.2022.
  • Gvozden 2001: V. Gvozden, Polazišta i ciljevi imagološkog proučavanja književnosti, Novi Sad: Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, 49, 1-2, Novi Sad, 11–223.
  • Živančević-Sekeruš 2009: I. Živančević-Sekeruš, Kako opisati različitost? Slika Drugog u srpskoj književnosti, Novi Sad: Filozofski fakultet.
  • Zlatar 2004: A. Zlatar, Pisanje u egzilu/azilu. MuzejBezuvjetnepredaje i Ministarstvoboli u kontekstu proze Dubravke Ugrešić, u: A. Zlatar, Tekst, tijelo, trauma. Oglediosuvremenoj ženskojknjiževnosti, Zagreb: Naklada Ljevak, 119–138.
  • Jovanović 2006: N. Jovanović, Motiv tri žene u Muzeju bezuvjetne predaje Dubravke Ugrešić, Beograd: Reč, 74, Beograd, 107–126.
  • Korljan-Bešlić, J. Ironija u prozi Dubravke Ugrešić. ‹http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/5934/1/Korljan%20Be%C5%A1li%C4%87,%20Josipa.pdf›. 15.05.2022.
  • Korljan, Škvorc 2011: J. Korljan, B. Škvorc, Upisivanje ženskosti u popularnu/fantastičnu/političku teksturu gledišta – o prozi Dubravke Ugrešić, ZbornikradovaFilozofskoffakultetauSplitu, Split: Filozofski fakultet, 65–84.
  • Ladányi 2008: I. Ladányi, Mapiranje egzila u Muzejubezuvjetnepredaje Dubravke Ugrešić, Rijeka: FLUMINENSIA, 20, 1, Rijeka, 119–138.
  • Lukić 2006: J. Lukić, Imaginarne geografije egzila: Berlin i Rijeka kao fikcionalni toponimi u prozi Dubravke Ugrešić i Daše Drndić, u: Ž. Benčić i D. Fališevac (ured.), Čovjek, prostor, vrijeme: književnoantropološkestudijeizhrvatskeknjiževnosti, Zagreb: Disput, 461–476.
  • Milanović 2012: Ž. Milanović, Dva pisca i Drugi, Beograd: Službeni glasnik.
  • Milanović 2019: Ž. Milanović, Književnost i identitet: između potčinjenosti i slobode, Beograd: Službeni glasnik.
  • Said 2005: E. Said, Razmišljanja o egzilu. ‹http://www.zarez.hr/clanci/razmisljanja-o-egzilu›. 15.05.2022.
  • Svirčev 2010: Ž. Svirčev, Ah, taj identitet: dekonstrukcija rodnih stereotipa u stvaralaštvu Dubravke Ugrešić, Beograd: Službeni glasnik.
  • Ugrešić 2000: D. Ugrešić, Pisati u egzilu, Beograd: Reč: časopiszaknjiževnostikulturu. 60(6), Beograd, 97–109.
  • Ugrešić 2002: D. Ugrešić, Kulturalaži (antipolitičkieseji), Zagreb-Beograd: Konzor-Samizdat B92.