HOMI BABA: OD POSTKOLONIJALNIH TEORIJA KA TRANSKULTURNIM POLITIKAMA

Lipar 78 (2022), (str. 139-149)

AUTOR(I): Igor Perišić

DOI: 10.46793/LIPAR78.139P

SAŽETAK:

Homi Baba, američko-indijski književni teoretičar i filozof kulture, jedna je od ključnih figura postkolonijalne teorije. Njegov originalni doprinos jeste u uvođenju pojmova „hibridizacija”, „mimikrija”, „kulturna razlika”, „ambivalencija kolonijalnog diskursa” i „treći prostor”, kojima se repertoar postkolonijalnih teorija obogaćuje i problematizuje u ključu poststrukturalističkih filozofija, pre svega onih Žaka Deride, Žaka Lakana i Mišela Fukoa. Kao postkolonijalni književni i kulturni teoretičar, Baba se u knjizi Smeštanje kulture suprotstavlja binarizovanim podelama teorija/politika, kako bi pokušao da pokaže koji je dejstveni smisao postkolonijalnih teorija. Naravno, da bi se do te nove prakse došlo potrebno je bilo raspraviti neke aporije u koju njegova misao počesto upada, naročito razraditi komplikovanu dijalektiku ambivalentnosti post/kolonijalnog diskursa. Paralelno sa postkolonijalnom mišlju, razvija se i Babina filozofija kulture. U tekstu „DissemiNation”, kao poststrukturalistički inspirisan mislilac, on ne izvodi sistematičnu transkulturnu teoriju, već samo dekonstrukcijski ukazuje na „mesta cepanja” unisono shvaćene Kulture kao monolitne i monopolske Zapadne naracije.

KLJUČNE REČI:

Homi Baba, postkolonijalne teorije, transkulturne politike, hibridizacija, mimikrija, kulturna razlika, ambivalencija kolonijalnog diskursa, treći prostor

LITERATURA:

Arsenijević Mitrić 2016: J. Arsenijević Mitrić, Terra amata vs. terra nullius: diskurs o postkolonijalizmu u delima B. Vongara i Ž. M. G. le Klezioa, Kragujevac: Filološko-umetnički fakultet.
Ashcroft, Ahluwalia 2001: B. Ashcroft and P. Ahluwalia, Edward Said, London and New York: Routledge.
Baba 1996–1997: Homi K. Baba, DisemiNacija: vreme, narativ i margine moderne nacije, prev. Đ. Tomić, Beograd: Beogradski krug, 3–4 (1996); 1–2 (1997), 133–161.
Baba 2004: Homi K. Baba, Smeštanje kulture, prev. R. Jovanović, Beograd: Beogradski krug.
Bojanić Ćirković 2015: M. Bojanić Ćirković, Diskurs kao sredstvo u borbi za redefinisanje kulture, Jezik, književnost, diskurs: Književna istraživanja, ur. Vesna Lopičić, Niš: Filozofski fakultet, 75–86.
Velš 2001: V. Velš, Transkulturalnost: Forma današnjih kultura koja se menja, prev. V. Vukelić, Beograd: Kultura, 102, 70–89.
Epstein 2019: Transculture, transculturalism. Filosofia: An Encyclopedia of Russian Thought. ‹http://filosofia.dickinson.edu/encyclopedia/transculture/›. 14. 4. 2022.
Žižek 2002: S. Žižek, Multikulturalizam – Novi rasizam?, Nacija, kultura i građanstvo, prir. i prev. S. Divjak, Beograd: Službeni list SRJ, 409–422.
Kukatas 2002: Č. Kukatas, Postoje li kulturna prava? u: Nacija, kultura i građanstvo, prir. i prev. S. Divjak, Beograd: Službeni list SRJ, 191–219.
Manojlović Pintar 2007: O. Manojlović Pintar, Kulture, nacije i vreme globalizacije, Beograd: Tokovi istorije, 4, 179–184.
Perišić 2014a: I. Perišić, Kritika i metakritika: prilozi za teoriju i istoriju srpske književne kritike, Beograd: Institut za književnost i umetnost.
Perišić 2014b: I. Perišić, Domaća književna životinja: Kratka panorama savremene srpske proze u svetlu postkolonijalnih i transkulturalnih kontroverzi, u: Transkulturna dimenzija slavističkih studija i komparativna književnost, ur. S. Vladiv Glover, M. Ilišević i I. Perišić, Beograd: Institut za književnost i umetnost, 2014, 201–216.
Semprini 1999: A. Semprini, Multikulturalizam, prev. V. Injac Malbaša, Beograd: Clio.
Spivak 2003: G. Čakravorti Spivak, Kritika postkolonijalnog uma, prev. R. Mastilović, Beograd: Beogradski krug.
Čolić 2013: Z. Čolić, Kulturalni nomadizam kao odbrana heterogenosti, Beograd: Kultura, 138, 256–266.