FIKCIONALNA DELA O GOLOM OTOKU U SRPSKOJ KNJIŽEVNOSTI KOJU PIŠU ŽENE / ŽENE KAO GLAVNE, FIKCIONALIZOVANE JUNAKINJE U ROMANIMA O GOLOM OTOKU

Lipar 78 (2022), (str. 63-96)

AUTOR(I): Slavica Garonja Radovanac

E-ADRESA: sgaronja@gmail.com

Download Full Pdf 

DOI: 10.46793/LIPAR78.063G

SAŽETAK:

U radu se razmatra fenomen fikcionalizacije teme Golog otoka u romanima (koje, najvećim delom, pišu žene), kao svojevrsne kolektivne i ideološke traume, koja je u socijalističkoj Jugoslaviji bila tabu tema više od 40 godina. Temu Golog otoka u ženskom ideološkom romanu započinju Biljana Jovanović (Duša, jedinica moja, 1984) i Boba Blagojević (Skerletna luda, 1991), ali glavni zamah golootočke tematike, nastaje devedesetih, sa raspadom Jugoslavije, i nestankom ideološke cenzure. Nastanak ovih romana delimo na dela književnica koje su golootočku torturu lično doživele (Ž. Lebl, V. Cenić, M. Žicina, E. Panić-Nahir, autopoetički iskaz) i na ostvarenja onih autora koji su, budući rođeni znatno kasnije, ovu tematiku fiktivno obradile (G. Zalad, D. Ilić, D. Grosman). Visok stepen fikcionalizacije u delima stvorio je od stvarnih imena, nekoliko upečatljivih literarnih junakinja, čiji smo stepen fikcionalizacije ovde analizirali: Brana Marković, Dragica Srzentić, Slavka Pogačarević, Eva Panić Nahir, ali i tip antiheroine, tj. negativne junakinje, u liku Marije Zelić, upravnice logora na Golom otoku. Reč je o delima, koji literarnim kvalitetima treba da su mnogo prisutniji u našoj kulturnoj i književnoj svesti.

KLJUČNE REČI:

Rezolucija IB, Goli otok, ženski roman, fikcionalizacija, Golootočanke kao književne junakinje

LITERATURA:

Izvori
  • Grosman 2019: D. Grosman, Život se sa mnom mnogo poigrao, prevod sa hebrejskog Dušica Čvorić Stojanović, Beograd: Arhipelag.
  • Žicina 2002: M. Žicina, Sve, sve, sve, predgovor Drago Kekanović, dodatak: Razgovor s Milkom Žicinom (razgovarao Marko Nedić), Zagreb: SKD Prosvjeta.
  • Zalad 2014: G. Zalad, Plava tišina, predgovor Dobrica Ćosić, Beograd: Evro-giunti. Ilić 2016: D. Ilić, Eva: biografija Eve Nahir, Kragujevac: privatno izdanje.
  • Lebl 32009: Ž. Lebl , Ljubičica bela: dve i po godine u Jugo-gulagu za žene, Beograd: Čigoja.
  • Cenić 1994: V. Cenić, Kanjec filjma, Vranje: Književna zajednica Vranja. Cenić 2001: V. Cenić, Ista priča, Vranje: Književna zajednica Vranja.
Literatura
  • Blagojević 22002: B. Blagojević, Skerletna luda: prva knjiga koja se zove i druga knjiga, 2, Beograd: Altera.
  • Garonja Radovanac 2013: S. Garonja Radovanac, „Pismo profesorke Brane” u: Izidina kopča, Beograd: Srpska književna zadruga.
  • Garonja  Radovanac 2013: S. Garonja Radovanac, „Srećan je onaj ko ume toliko da oseća” (razgovor s Verom Cenić), u: Žene govore: razgovori sa književnim savremenicama jednog stoleća, Beograd: Altera, 29–53.
  • Garonja Radovanac 2013: S. Garonja Radovanac, „Književna junakinja 20. veka i svedok ne samo jedne epohe” (razgovor sa Dragicom Srzentić), u: Žene govore, Beograd: Altera, 215–237.
  • Garonja Radovanac 2011: S. Garonja Radovanac, „Goli Otok i Rezolucija Informbiroa (IB) u srpskoj književnosti koju pišu žene”, Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, Matica srpska, Novi Sad, knj. LIX, sv. 3/2011, 663–679.
  • Garonja Radovanac 2018: S. Garonja Radovanac, „Golootočka tematika u ženskom ideološkom romanu”, Sto godina od osnivanja Jugoslavije: iskustvo srpske književnosti, filozofije i kulture. Izlaganja na 28. zasedanju Kruševačke filozofsko-književne škole: Zbornik radova kruševačke filozofsko- književne škole, Kulturni centar Kruševac, Kruševac.
  • Garonja Radovanac 2012: S. Garonja Radovanac, „Rezolucija Informbiroa (IB) 1948. u srpskoj književnosti koju pišu žene (Iz rukopisne zaostavštine Milke Žicine)”, Književna istorija, Beograd, XLIV, 2012, br. 147, 367–397.
  • Garonja Radovanac 2017: S. Garonja Radovanac, Žena i ideologija u srpskoj književnosti, Kragujevac: FILUM.
  • Jovanović 1984: B. Jovanović, Duša, jedinica moja, Beograd: BIGZ.
  • Nedić 2017: M. Nedić, Povratak priči: ogledi o savremenoj srpskoj prozi, Novi Sad: Akademska knjiga.
  • Tešić 2002: LJ. Tešić, Teror u Titovim kazamatima: sećanja Veselina Popovića Makarenka, Beograd: Mrlješ.
  • Timčenko 2014: N. Timčenko, Psihologija književne logorologije, priredila Dragana Bedov, Leskovac: Zadužbina Nikolaja Timčenka.