PARADOKSI KNJIŽEVNE NACIONALNOSTI: SLUČAJ BRAĆE DIZDAR

Lipar 78 (2022), (str. 45-61)

AUTOR(I): Vesna M. Trijić

E-ADRESA: trijicvesna@gmail.com

Download Full Pdf 

DOI: 10.46793/LIPAR78.045T

SAŽETAK:

Cilj ovog rada bio je da precizira načine na koje se pojam književna nacionalnost može koristiti u nacionalnoj književnoj istoriji i retrospektivnoj bibliografiji. Kao reprezentativan, izabran je primer braće Dizdar, od kojih je stariji, Hamid, za života važio za srpskog, a mlađi, Mak, za hrvatskog pisca. Primer je zatim detaljno razmotren: analizirani su slučajevi posrednog i neposrednog nacionalnog samoodređivanja Hamida i Maka Dizdara. Ukazano je da su se njihovi stavovi o sopstvenoj nacionalnoj pripadnosti kroz život menjali u skladu sa društvenopolitičkim okolnostima. Pokazano je da su se obojica u svom literarnom i kulturnopolitičkom radu kretala između srpskog i hrvatskog nacionalnog identiteta, s tim da se pojedini aspekti njihovog ukupnog angažmana danas uklapaju i u koncept bošnjačke nacionalnosti, koji za njihovog života nije postojao. Konstatovano je da pripisivanje opusa braće Dizdar samo jednoj nacionalnoj književnoj istoriji ne bi naučno moglo da bude argumentovano, kao i da bi jedino primenom pojma književna nacionalnost jugoslovenski period u istoriji naše kulture na adekvatan način mogao da bude književnoistorijski i bibliografski opisan.

KLJUČNE REČI:

književna nacionalnost, srpska književna istorija, srpska retrospektivna bibliografija, kulturna politika, nacionalni identitet, biliterarnost

LITERATURA:

  • Albahari, ur. 1981: Sarajevo u revoluciji. T. 4, N. Albahari (ured.), Sarajevo: Istorijski arhiv.
  • Bataković 1996: D. Bataković, The Serbs of Bosnia & Herzegovina: history and politics, Paris: Dialogue.
  • Vraneš 2010: A. Vraneš, Osnovi teorije i istorije bibliografije, Banjaluka – Beograd: Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske – Filološki fakultet Univerziteta.
  • Deretić 1996: J. Deretić, Put srpske književnosti: identitet, granice, težnje, Beograd: SKZ.
  • Dizdar, M. 1970: M. Dizdar, Marginalije o jeziku i oko njega, Sarajevo: Život, 11/12, 109–120.
  • Dizdar, M. 1971: M. Dizdar, Nemoćno praznoslovlje, Sarajevo: Oslobođenje, 8147, 5. Dizdar, M. 1981: M. Dizdar, Izabrana djela. Knj. 3, Sarajevo: Svjetlost.
  • Dizdar, H. 1932: H. Dizdar, Odgovor Aliji Nametku i Muniru Šahinoviću Ekremovu: povodom zabadanja u Slobodnoj riječi i Novom Beharu, Sarajevo: Jugoslovenska pošta, 907, 7.
  • Dizdar, H. 1944a: H. Dizdar, Muslimani i kršćani pod turskom vlašću u Bosni i Hercegovini, Sarajevo: Knjižara H. Ahmeda Kujundžića.
  • Dizdar, H. 1944b: H. Dizdar, Sevdalinke: izbor iz bosansko-hercegovačke narodne lirike, Sarajevo: Državna krugovalna postaja.
  • Dizdar, H. 1952: H. Dizdar, Ljubavne narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine, Sarajevo: Seljačka knjiga.
  • Dizdar, H. 1958: H. Dizdar, Bilješke o razvoju štampe u Bosni i Hercegovini, Sarajevo: Život, 7, 2/3.
  • Dizdar, H., 2008: H. Dizdar, Odabrani arhivistički i historijski radovi, Sarajevo: Istorijski arhiv.
  • Ilьina, red. 2012: Leksikon юžnoslavяnskih literatur, G. Я. Ilьina (red.), Moskva: Indrik.
  • Jevtić 1941: B. Jevtić, Današnje Sarajevo pokazuje život gotovo u svima oblastima stvaralačke kulture, Beograd: Politika 11792, 10.
  • Kajan 2020: I. Kajan. Hajka na Hamida Dizdara, hajka do smrti. INS: Bosnian News Service, 19. 2. 2020. Pristupljeno 14. 10. 2021.
  • KJK 1957: Dizdar Hamid, Ko je ko u Jugoslaviji: biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima, Beograd: Sedma sila.
  • Lompar 2018: M. Lompar, Duh samoporicanja: prilog kritici srpske kulturne politike. U senci tuđinske vlasti, Beograd: Catena mundi.
  • Mihailović i dr. 2016: D. Mihailović i dr. Zatočenici Golog otoka: registar lica osuđivanih zbog Informbiroa, Beograd: Arhiv Srbije – Institut za savremenu istoriju.
  • Nametak 1932: A. Nametak, O našem prosječnom novinaru, Sarajevo: Novi Behar 23/24, 325–326.
  • Nametak 1997: A. Nametak, Sarajevske uspomene, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  • N.N. 1943: Komemorativna svečanost Ustaške vojnice u Kasindolu, Sarajevo: Sarajevski Novi list, 584, 3.
  • Nogo 2013: R. P. Nogo, Zapiši to, Rajko, Beograd: „Filip Višnjić“.
  • Ridžal 2019: H. Ridžal, Veliki Hamid Dizdar – od ustaških premlaćivanja do Golog otoka, Sarajevo: Stav, 30. 12. 2019, 252–252.
  • Selinić 2017: S. P. Selinić, Srbija i jezički sukob u Jugoslaviji 1967, Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije.
  • Tutnjević 2011: S. Tutnjević, Razmeđa književnih tokova na Slovenskom Jugu, Beograd: Službeni glasnik.
  • Filipović 1967: M. Filipović, Bosanski duh u književnosti – šta je to?, Sarajevo: Život 3, 3–18.
  • Hurem 1968: R. Hurem, Koncepcije nekih muslimanskih građanski orijentisanih političara o položaju Bosne i Hercegovine u vremenu od sredine 1943. do kraja 1944. godine, Sarajevo: Prilozi Insituta za istoriju radničkog pokreta 4, 533–548.
  • Šahinović Ekremov 1932: M. Šahinović Ekremov, Jedna nečasna rabota Jugoslovenske pošte obzirom na članak Hamida Dizdara. Sarajevo: Novi Behar, 23/24, 333–334.
  • Šešelj 2000: Procesi po privatnoj tužbi pred Opštinskim sudom u Sarajevu povodom objavljivanja teksta ‘U cara Trojana kozije uši’, Fenomenologija balkanskog despotizma, Beograd: Srpska radikalna stranka, 80–158.