AUTOR(I): Časlav V. Nikolić
E-ADRESA: caslav.nikolic@filum.kg.ac.rs
DOI: 10.46793/LIPAR75.049N
SAŽETAK:
U radu se ispituje slika Pariza u Romanu o Londonu Miloša Crnjanskog, najpre kao prostor sećanja glavnog junaka, a zatim i kao figura urbane semiologije. Pariz je odražen u situacijama, licima i stanjima koja ruskog emigranta određuju u Londonu, pa ga zato posmatramo kao grad u odnosu udvajanja. Kao dvojnik Londonu, Pariz predstavlja urbani ambijent koji učestvuje u građenju priče o Rjepninu i Nađi. To nije aktuelni egzistencijalni prostor, već grad sećanja na događaje, predstave i nesreće koji će se ponoviti i uveličati u Londonu. Pariz je važan mnemotop u knjizi Crnjanskog, koja odnos sećanja i zaborava artikuliše kao sferu dramatičnog očitovanja egzistencije modernog subjekta i poetike modernističkog pripovedanja. Mada nije jedino mesto takvog usmerenja, Pariz je označen kao ona figura urbanog preko koje Rjepnin prelazi u igru znakova i time nepovratno izmiče drugima, Londonu, Rusiji, sebi. Pariz i francuska legija stranaca znakovi su čiji efekti junaku omogućavaju da, onda kada ode iz Londona, od drugih sakrije svoj nestanak.
KLJUČNE REČI:
Pariz, grad, prostor, sećanje, znak, stranac
LITERATURA:
Izvor
Crnjanski 2004: M. Crnjanski, Roman o Londonu, Beograd: NIN, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Literatura
Asman 2005: J. Assmann, Kulturno pamćenje: Pismo, sjećanje i politički identitet u ranim visokim kulturama, s njemačkog preveo Vahidin Preljević, Zenica: Vrijeme.
Bart 2016: R. Bart, Semiologija i urbanizam, prevela s francuskog Marija Panić, Kragujevac: Lipar, 61, Kragujevac, 227–234.
Bauman 2017: Z. Bauman, Stvaranje i prevazilaženje stranca, u: Stranac u humanističkom nasleđu, priredili D. Marinković i D. Ristić, Novi Sad: Mediteran Publishing, 62–85.
Benjamin 1974: V. Benjamin, Eseji, preveo Milan Tabaković, Beograd: Nolit.
Benjamin 2011: V. Benjamin, Projekat pasaži; Pariz, prestonica XIX veka, preveo i priredio Aleksa Golijanin, Beograd: Anarhija / blok 45.
Bošković 2020: D. Bošković, Beograd: Geokulturno i naratourbološko središte moderne srpske književnosti, u: M. Kovačević (ur.), Značaj srpskog jezika i književnosti za očuvanje identiteta Republike Srpske, knj. VI Naselja u djelima srpskih pisaca, Pale: Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, 17–44.
Vajnrih 2008: H. Vajnrih, Leta: umetnost i kritika zaborava, prev. Drinka Gojković, Beograd: Fabrika knjiga.
Derida 1989: J. Derrida, Memoires for Paul de Man, New York: Columbia University Press.
Zimel 2017: G. Zimel, Stranac, u: Stranac u humanističkom nasleđu, priredili D. Marinković i D. Ristić, Novi Sad: Mediteran Publishing, 15–21.
Jejts 2012: F. A. Jejts, Veština pamćenja, s engleskog prevela Radmila B. Šević, Novi Sad: Mediteran Publishing.
Marinković i Ristić 2017: Stranac u humanističkom nasleđu, priredili D. Marinković i D. Ristić, Novi Sad: Mediteran Publishing.
Ože 2001: M. Augé, Nemjesta: Uvod u moguću antropologiju supermoderniteta, prijevod Vlatka Valentić, Karlovac: Naklada. Društva arhitekata, građevinara i geodeta.
Srejović i Cermanović 1987: D. Srejović i A. Cermanović-Kuzmanović, Rečnik grčke i rimske mitologije, Beograd: Srpska književna zadruga.
Fuko 1971: M. Fuko, Riječi i stvari: arheologija humanističkih nauka, preveo Nikola Kovač, Beograd: Nolit.
Fuko 2005: Mišel Fuko: 1926–1984–2004: hrestomatija, Pavle Milenković i Dušan Marinković (ur.), Novi Sad: Vojvođanska sociološka asocijacija, 2005.
Hačion 1996: L. Hačion, Poetika postmodernizma: istorija, teorija, fikcija, preveli Vladimir Gvozden i Ljubica Stanković, Novi Sad: Svetovi.
Hilis Miler 2017: Dž. Hilis Miler, O književnosti, prevela Nataša Marković, Beograd: Službeni glasnik.