TRANSFER ZAPADNIH I ISTOČNIH MUZEOLOŠKIH KONCEPCIJA – ETNOGRAFSKI MUZEJ U BEOGRADU U SOCIJALISTIČKOM PERIODU

Kulturni transfer Evropa-Srbija u socijalističkoj Jugoslaviji (2024) (str. 155-169)
 

AUTOR / AUTHOR(S): Miloš Matić

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/82057-99-4.155M

SAŽETAK / ABSTRACT:

Etnografski muzej u Beogradu duboko je utemeljen na romantičarskim idejama s kraja XIX stoleća, ali se, kao i čitavo društvo, na sredini XX stoleća našao u vihoru ideološkog preokreta – uveden je socijalizam kao društveni, ekonomski i politički poredak koji je trebalo temeljno da promeni kognitivne sisteme ljudi i sliku sveta koju su stvorili. Sva prethodna delovanja Etnografskog muzeja usmerena ka dokumentovanju i kodifikaciji nacionalnog identiteta (Srba pre svega) trebalo je da se prilagode sada kodifikaciji novih društvenih ideala, među kojima je koncept bratstva i jedinstva naroda i narodnosti bio jedan od dominantnih. Istraživanje toga kako je građen odnos prema narodnoj i tradicionalnoj kulturi u Etnografskom muzeju pokazuje, komparativno s drugim velikim etnografskim muzejima u Jugoslaviji, da se pre radi o etničkoj i identitetskoj segregaciji i partikularizaciji nego o gradnji nekog novog, artificijelnog, jugoslovenskog identiteta. Ovaj rad prezentuje kako su u muzejskoj paradigmi konceptualizovana etnografska i etnološka istraživanja kulture i identiteta, pre svega većinskog naroda u Srbiji i Jugoslaviji. Uočava se da ta istraživanja nisu sledila šematski evolucionizam i istorijski materijalizam kao teorijsko-metodološki pristup koji je zvanično od države proklamovan i koji su se često javljali kao dominantni u muzejima istočne Evrope, već su ostala etnografska i etnološka u klasičnom smislu i s drugim metodološkim ograničenjima. Pristup kulturi u određenoj meri podsećao je na etnografski pristup koji je negovan u SSSR-u. Uočava se i to da je Etnografski muzej tek delimično bio društveni agens za produkciju znanja kojima se kodifikuje ideološki konceptualizovan odnos prema pojmu narod. U najvećoj meri se radilo o etnografskom „dokumentovanju“ kulture pomoću muzejskih predmeta kao svedočanstva te kulture i njenih procesa, što je, pak, rađeno po uzoru na muzejske pristupe u zapadnoj Evropi.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

Etnografski muzej, etnografija, socijalizam, istorijski materijalizam, identitet, narodna kultura, ideologija

LITERATURA / REFERENCES:

  • Brix, James H., Encyclopedia of Anthropology (Thousand Oaks, London, New Delhi: Sage Publications).
  • Vlahović, Mitar, „Etnografski muzej NR Srbije“, Zbornik Etnografskog muzeja u Beogradu 1901–1951 (Beograd: Naučna knjiga, 1953), str. 11–22.
  • Vučetić, Radina, Koka-kola socijalizam (Beograd: Službeni glasnik, 2012).
  • Gavrilović, Ljiljana, O politikama, identitetima i druge muzejske priče (Beograd: Etnografski institut SANU, 2009).
  • Gorunović, Gordana, „Pseudomarksizam i protofunkcionalizam u srpskoj etnologiji: Kulišić vs. Filipović“, Etnoantropološki problemi, No. 1, Vol. 2 (2006), str. 185–208.
  • Erdeljanović, Jovan, Osnove etnologije (Beograd: Zadruga profesorskog društva, 1932).
    • Idem, „Etnološko proučavanje našeg Juga“, Glasnik Etnografskog muzeja, No. VII (1932), str. 1–5.
  • Eriksen, Thomas Hylland and Finn Sivert Nielsen, A History of Anthropology (London: Pluto Press, 2001).
  • Žanin Čalić, Mari, Istorija Jugoslavije u 20. veku (Beograd: Clio, 2013).
  • Kovačević, Ivan, Istorija srpske etnologije II, (Beograd: Srpski genealoški centar, 2001).
  • Kovačević, Ivan i Dragana Antonijević (ur.), Antropologija novih rituala – socijalizam (Beograd: Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta, 2013).
  • Kolarić, Vladimir M. i Vuk B. Vukićević, „Kulturna politika jugoslovenskog samoupravljanja: idejno-vrednosne osnove i modaliteti“, Sociološki pregled, No. LII, Vol. 4 (2018): str. 1230–1250.
  • Kulišić, Špiro, „Idejna i teorijska osnova u razvitku naših etnografskih muzeja“, Zbornik Etnografskog muzeja u Beogradu 1901–1951 (Beograd: Naučna knjiga, 1953), str. 27–31.
    • Idem, „Glavni pravci i neka osnovna teorijska pitanja u etnologiji“, Glasnik Etnografskog muzeja, No. 24 (1961), str. 5–24.
  • Matić, Miloš, „Konceptualizacija kulture u heritološkoj paradigmi: muzejsko nadmudrivanje s materijalnim“, Antropologija, No. 11, Vol. 1 (2011), str. 117– 142.
    • Idem, Velika etnografija naroda: 120 godina istraživanja kulture u Etnografskom muzeju (Beograd: Etnografski muzej, 2021).
  • Mitrović, Svetlana, „Popis izložbi Etnografskog muzeja od 1901. do 2001. godine“, Glasnik Etnografskog muzeja, No. 65–66 (2001), str. 297–318.
  • Naumović, Slobodan, „Ustaj seljo, ustaj rode: Simbolika seljaštva i politička komunikacija u novijoj istoriji Srbije“, Godišnjak za društvenu istoriju, No. II Vol. 1 (1995), str. 39–63.
  • Novaković, Stojan, „Srpski istorijsko-etnografski muzej“. Glasnik Srpskog učenog društva, No. XXXIV (1872), str. 336–356.
  • Simić, Marina, „Displaying Nationality as Traditional Culture in the Belgrade Ethnographic Museum“, Glasnik Etnografskog instituta SANU, No. LIV (2006), str. 305–318.
  • Stranski, Zbinjek, „Temelji opće muzeologije“, Muzeologija, No. 8 (1970), str. 40–91.
  • Tokarjov, S. A., Ruska etnografija u prošlosti i sadašnjosti (Beograd: Etnografski muzej, 1947).
  • Flere, Sergej, „Nacionalna identifikacija i preferirana nacionalna identifikacija kod mladih – pitanje jugoslovenstva“. Migracijske teme: časopis za istraživanje migracija i narodnosti, No. 4, Vol. 4 (1988), str. 439–453.
  • Cvijić, Jovan, Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje (Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije, 1966).
  • Čistov, K. V., „Iz istorii sovetskoй эtnografii 30–80 gg. HH veka“. Sovetskaя эtnografiя, No. 3 (1983), str. 3–18.