EMOCIONALNI DISKURS U „UČENOM MAČKU“ BRANKA V. RADIČEVIĆA

Detinjstvo 1 (2024)  (str. 163-171)

AUTHOR(S) / AUTOR(I): Slađana M. Milenković

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/Childhood24.1.163M

ABSTRACT / SAŽETAK:

Životinje kao likovi prisutne su u književnosti od davnina, od antičkih basni, priča o životinjama, preko biblijskog motiva o Adamu i Evi, do savremenih književnih dela, naročito onih namenjenih deci. Polazeći od pristupa animalistici kao disciplini koja se bavi analizom prikaza životinja u književnosti, izdvojen je antropomorfni aspekt analize. Cilj rada je da se u animalističkoj prozi za decu Branka V. Radičevića, u kojoj autor uspešno vaja likove životinja, analizira emocionalni diskurs a u fokusu je njegovo delo Učeni mačak. Zadaci ovog rada su: uočavanje osobina i načina građenja likova životinja, naročito mačka, potom psa, te analiza međusobne komunikacije književnih likova.

KEYWORDS / KLJUČNE REČI:

emocionalni diskurs, Učeni mačak, Branko V. Radičević, animalistika, likovi životinja

REFERENCES / LITERATURA:

IZVOR
  • Radičević, Branko V. Učeni mačak. Beograd: Bookland, 2009.
LITERATURA
  • Lakićević, Dragan. Priča doziva priču. Branko V. Radičević, Učeni mačak. Beograd: Bookland, 2009, 131–133.
  • Marković, Vito. Antologija i komentari savremene jugoslovenske misaone poezije. Beograd: Grafos, 1981.
  • Petrović, Tihomir. Istorija srpske književnosti za decu. Vranje: Učiteljski fakultet, 2001.
  • RKT: Rečnik književnih termina. Beograd: Nolit, 1985.
  • Barčot, Branka. Antropomorfizam i zoomorfizam u hrvatskim, ruskim i njemačkim zoonimskim frazemima. Philological Studies, 2 (2014): 481–496.
  • Baxter, Ron. Bestiaries and their Users in the Middle Ages. Sutton: Phoenix Mill, 1998.
  • Bistrić, Marija, Katarina Ivon. Teorijski pristupi i recepcijski učinci bajki. Acta Iadertina, 16 (2) (2019): 131–146.
  • Chevalier, Jean, Alain Gheerbrant. Rječnik simbola. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1983.
  • Crnković, Milan, Dubravka Težak. Povijest hrvatske dječje književnosti od početaka do 1955. godine. Zagreb: Znanje, 2002.
  • Cvitan, Viktor. Sunce na prozorčiću. Zagreb: Školska knjiga, 1975.
  • Dunn, Elizabeth A. Talking animals: A literature review of anthropomorphism in children’s books. North Carolina: Chapel Hill, 2011.
  • Eko, Umberto. Šest šetnji kroz narativnu šumu. Beograd: Narodna knjiga, 2003.
  • Foster, Benjamin R. Animals in Mesopotamian literature. Maribel Fierro et al. (eds.), Handbook of Oriental Studies. Section 1. The Near and Middle East, Vol. 64, Billie Jean Collins (ed.), A History of the Animal World in the Ancient Near East. Leiden – Boston – Köln: Brill, 2002: 271–288.
  • Graff, Jennifer M., Courtney Shimek. Revisiting reader response: Contemporary nonfiction children’s literature as remixes. Language Arts, 97 (4) (2020): 223–234.
  • Hameršak, Marijana, Dubravka Zima. Uvod u dječju književnost. Zagreb: Leykam international, 2015.
  • Johnston, Patricia, Attillio Mastrocinque. Animals in Greek and Roman religion and myth. Cambridge: Cambridge Scholars Publishing, 2016.
  • Kümmerling-Meibauer, Bettina. What goes on in strangers’ minds? How reading children’s books affects emotional development. Narrative Works, 4 (2) (2014): 63–85.
  • Lefkowitz, B. Jeremy. Aesop and animal fable. Gordon Lindsay Campbell (ed.), The Oxford Handbook of Animals in Classical Thought and Life, 2014, 1–23.
  • Li, Muge. The Role of Imagination and Art in Children’s Books. Syracuse: Syracuse University, 2022.
  • Milivojević, Zoran. Emocije: psihoterapija i razumevanje emocija. Novi Sad: Psihopolis institut, 2014.
  • Schmalzgruber, Hedwig. Speaking Animals in Ancient Literature. Kalliope – Studien zur griechischen und lateinischen Poesie, Band 20. Heidelberg: Universitätsverlag Winter, 2020.
  • Todorov, Cvetan. Uvod u fantastičnu književnost. Beograd: Službeni glasnik, 2010.
  • Vidović Bolt, Ivana. Životinjski svijet u hrvatskoj i poljskoj frazeologiji 1. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2011.