Banja Luka sa stanovišta srpskog i poljskog jezika (lingvistički i glotodidaktički pristup toponimu)

Međunarodna naučna konferencija Vaspitanje i obrazovanje između teorije i prakse, 24. 10. 2025. (knjiga 2, 759-774. str.)

 

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Robert Bonjkovski  

 

Download Full Pdf   

DOI:  10.46793/zbVO25UEI.759B

SAŽETAK / ABSTRACT:

Savremeni ekonomski, turistički i kulturni kontakti između Poljske i balkanskih država utiču na percepciju značenjskih referenci balkanskih centara. Rad analizira toponim Banja Luka (glavni grad Republike Srpske), s osvrtom na etimologiju, tvorbenu strukturu i reference u odnosu na poljski jezik. Banja Luka je politički, administrativni, finansijski, univerzitetski i kulturni centar Republike Srpske. Ime grada u savremenoj asocijaciji korisnika srpskog jezika povezuje se sa ‘lečilištem’ i ‘pristaništem’. Poljske studente srbistike prvi deo naziva – Banja – asocira na poljski naziv bania koji ima više značenja, a drugi deo – Luka – na srpsku  ‘luku’ i poljski port ‘luka’. Etimolozi vežu prvi deo spojenice sa ‘banom’, a drugi sa ‘livadom’. U poljskom jeziku banialuka u prvom redu označava „besmislicu”, a potiče od kraljevne Banjaluke iz Morštinove bajke. Analiza ukazuje na problem u nastavi srpskog jezika kao stranog u Poljskoj u odnosu na toponim Banja Luka, koji u poljskom jeziku ima generičko značenje „besmislice”.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

slavistika, Banja Luka, etimologija i tvorbena stru-ktura, srpski jezik i poljski jezik, glotodidaktika

PROJEKAT / ACKNOWLEDGEMENT:

LITERATURA / REFERENCES:

  • Boryś, W. (2005). Słowniketymologicznyjęzykapolskiego. Kraków: Wydawnictwo literackie.
  • Brückner, A. (1927). Słowniketymologicznyjęzykapolskiego. Kraków: Krakowska Spółka Wydawnicza.
  • Crvenkovska, E. (2021). Staroslovenska gramatika. Skopje: Univerzitet „Sv. Kiril i Metodij” vo Skopje. Filološki fakultet „Blaže Koneski”.
  • Długosz-Kurczabowa, K. & Dubisz, S. (2006). Gramatykahistorycznajęzykapolskiego. Warszawa: Wydawnictwa Uniwersytetu Warszawskiego.
  • Džaja, M. (1962). BanjaLukauputopisimaizapisima. Banja Luka: Glas
  • gazeta. Retrieved March 17, 2025 from https://forum.gazeta.pl/forum/
  • w,30835,83712045,83712045,Pozostaje_niesmak.html#p83909029)
  • Loma, A. (2023). Priručni etimološki rečnik srpskog jezika, T. 1 A–J. Beograd: Institut za srpski jezik SANU, Etimološki odsek.
  • Morsztyn, H. (2007). Historyja ucieszna o królewnie Banialuce. Wydał Radosław Grześkowiak. Warszawa: Biblioteka pisarzy staropolskich, T. 34, Instytut Ba-dań Literackich PAN, Stowarzyszenie „Pro Cultura Litteraria”.
  • gazeta. Retrieved March 17, 2025 from https://next.gazeta.pl/
  • next/7,151003,31776317,wtopa-jaroslawa-kaczynskiego-jego-historia-o-telefonie-kolezanki.html#do_w=484&do_v=1316&do_st=RS&do_sid=1721&
  • do_a=1721&do_upid=1316_ti&do_utid=31776317&do_uvid=1742235675562&s=BoxOpImg2
  • Nikolić, M. i sar. (2011). Rečnik srpskoga jezika. Izmenjeno i popravljeno izdanje. Novi Sad: Matica srpska.
  • Nikolić, M. i sar. (2021). Rječnik srpskoga jezika (ijekavsko izdanje). Novi Sad: Matica srpska.
  • Pešikan, M., Jerković, J. i Pižurica, M. (2002). Pravopis srpskoga jezika. Ekavsko izdanje. I. Pravila i njihovi osnovi, II. Rečnik uz pravopis. Novi Sad – Beograd: Matica Srpska – Zavod za udžbenike.
  • Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srpskoj 2013, Rezultati popisa (2013). Republički zavod za statistiku – Republika Srpska. Retrieved April 5, 2025 from www.rzs.rs.ba
  • Zvanična prezentacija Grada Banje Luke (2025). Administrativna služba Grada Banja Luka. Retrieved March 3, 2025 from banjaluka.rs.ba
  • Rospond, S. (1973). Gramatyka historyczna języka polskiego. Warszawa: Państwowe Wydawnictwo Naukowe.
  • Savić, A. i Jakubiec-Semkovova, M. (2022). Veze iz starine između Poljaka i Srba. Kako se princeza Banjaluka vratila u Banju Luku. Acta Universitatis Wrati-slaviensis Slavica Wratislaviensi, 176, 9–25. https://doi.org/10.19195/0137-1150.176.1
  • Stanić, S. (2021). Kako je Banjaluka od „prelijepe princeze” postala – „glupost”. Retrieved April 22, 2025 from https://mondo.ba/Magazin/Kultura/a1060979/Kako-je-Banjaluka-od-prelijepe-princeze-postala.glupost.html
  • Stijović, R. (2024). Nedoumice u srpskom jeziku. Norma i praksa. Novi Sad: Matica srpska.
  • Urzędowy I. Urzędowy wykaz polskich nazw geograficznych świata (2013). Warszawa: Główny Urząd Geodezji i Kartografii.
  • Urzędowy II. Urzędowy wykaz polskich nazw geograficznych świata. Wydanie II zaktual-izowane (2019). Warszawa: Główny Urząd Geodezji i Kartografii.
  • Vujanić, M. i sar. (2007). Rečnik srpskoga jezika. Novi Sad: Matica srpska.
  • Wołek‑San Sebastian, K. (2016). Z dziejów kształtowania się normy przekładu toponimów. Przypadek chorwacko‑polski. Między oryginałem a przekładem, 22(3/33), 55–68. https://doi.org/10.12797/MOaP.22.2016.33.05
  • Wielki Słownik Języka Polskiego PAN. Retrieved March 30 to April 29, 2025 from https://wsjp.pl/