Primena tradicionalnih i digitalnih pristupa u razvoju govora i komunikacijskih veština kod dece predškolskog i ranog školskog uzrasta na primeru narodne bajke

Međunarodna naučna konferencija Vaspitanje i obrazovanje između teorije i prakse, 24. 10. 2025. (knjiga 1, 219-238. str.) 

 

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Jelena Stošić Jović , Rada Pavlović, Marina Ranđelović 

 

Download Full Pdf   

DOI:  10.46793/zbVO25UEI.219SJ

SAŽETAK / ABSTRACT:

Tematski okvir rada zasniva se na interdisciplinarnom pristupu koji povezuje tradicionalne obrasce usmene i pisane književnosti sa savremenim digitalnim tehnologijama u vaspitno-obrazovnom procesu. Polazeći od strukturalnih i semantičkih konstanti bajke – arhetipskih motiva krize, transformacije i jezičkog osnaživanja – rad istražuje potencijale bajke kao pedagoškog i terapijskog alata u podsticanju verbalne produkcije kod dece predškolskog uzrasta, kao i u unapređenju čitalačkih kompetencija kod dece mlađeg školskog uzrasta. U tom kontekstu, poseban akcenat stavlja se na analizu digitalnog mobilnog logopedskog seta Mobilić, koji inovativno integriše elemente logopedske podrške, stimuliše pravilan izgovor glasova, auditivnu i verbalnu pažnju, čitanje i pripovedanje na osnovu datih pojmova uz pomoć ilustracija, čitanje jednosložnih i dvosložnih reči kroz interaktivne elemente priče i vizuelno-zvučne stimulacije. Cilj rada je da se analizira kako bajka, kao deo jezičkog nasleđa i sredstvo uticaja na dečju maštu, može biti integrisana u logopedske aktivnosti uz podršku digitalnih alata. U radu se prikazuju struktura i funkcionalnost digitalnog logopedskog seta Mobilić, uz konkretan primer primene u radu sa decom. Aktivnosti uključuju analizu glasova, artikulacije, korekciju prilikom neadekvatnog izgovora glasova, razumevanja i izražavanja, kroz prilagođene logopedske zadatke koji prate strukturu odabrane bajke. Pored prikaza aktivnosti, u radu se sagledavaju i mogućnosti dalje primene ovakvih multimodalnih alata u logopedskoj terapiji, sa osvrtom na njihovu dostupnost, fleksibilnost i motivacioni efekat na decu. Rad predstavlja doprinos povezivanju tradicionalnih narativnih oblika i savremenih tehnologija u cilju razvoja govorno-jezičkih sposobnosti kod dece predškolskog i mlađeg školskog uzrasta.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

bajka, jezički razvoj, rano detinjstvo, digitalna tehnologija, logopedska podrška, Mobilić (digitalni logopedski set)

PROJEKAT / ACKNOWLEDGEMENT:

LITERATURA / REFERENCES:

  • Bettelheim, B. (1976). The uses of enchantment: The meaning and importance of fairy tales. New York: Knopf.
  • Bruner, J. S. (1986). Actual minds, possible worlds. Cambridge, MA: Harvard University Press.
  • Bruner, J. S. (1996). The culture of education. Cambridge, MA: Harvard University Press.
  • Ehri, L. C. (2005). Learning to read words: Theory, findings, and issues. Scientific Studies of Reading, 9(2), 167–188. https://doi.org/10.1207/s1532799xssr0902_4
  • Gvozden, Đ. (2013). Uvod u književnost za decu. Beograd: Zavod za udžbenike.
  • Ilić, S. i Jovanović, M. (2021). Inkluzivna praksa u nastavi srpskog jezika. Pedagoška stvarnost, 67(3), 302–318.
  • Isbell, R., Sobol, J., Lindauer, L. & Lowrance, A. (2004). The effects of storytelling and story reading on the oral language complexity and story comprehension of young children. Early Childhood Education Journal, 32(3), 157–163. https://doi.org/10.1023/B:ECEJ.0000048967.94189.a3
  • Ivanković, S. (2015). Logopedski priručnik za razvoj jezika i govora. Novi Sad: Filozofski fakultet.
  • Kostić, Đ. & Vladisavljević, M. (2022). Logopedska praksa u digitalnom okruženju. Beograd: Zavod za udžbenike.
  • Kress, G. (2010). Multimodality: A social semiotic approach to contemporary communication. London: Routledge.
  • Mallan, K. (1999). Storytelling in the school curriculum. Brisbane: PETA.
  • Mayer, R. E. (2009). Multimedia learning (2nd ed.). Cambridge: Cambridge University Press.
  • Nikolajeva, M. (2005). Aesthetic approaches to children’s literature: An introduction. Lanham: Scarecrow Press.
  • Perrault, Ch. (1697/2009). Cendrillon. Paris: Éditions Gallimard Jeunesse.
  • Petković, J. i Stanković, N. (2020). Digitalni alati kao podrška razvoju komunikacijskih sposobnosti u inkluzivnom obrazovanju. Nastava i vaspitanje, 69(4), 511–526.
  • Petrović, M. i Marković, S. (2023). Digitalna pedagogija u osnovnoškolskom obrazovanju: Perspektive i izazovi. Beograd: Institut za obrazovanje i tehnologiju.
  • Plowman, L., McPake, J. & Stephen, C. (2010). The technologisation of childhood? Young children and technology in the home. Children & Society, 24(1), 63–74. https://doi.org/10.1111/j.1099-0860.2008.00180.x
  • Propp, V. (1968). Morphology of the folktale (2nd ed., L. Scott, Trans.). Austin: University of Texas Press. (Original work published 1928)
  • Robin, B. R. (2008). Digital storytelling: A powerful technology tool for the 21st century classroom. Theory Into Practice, 47(3), 220–228. https://doi.org/10.1080/00405840802153916
  • Snowling, M. J. & Hulme, C. (2011). Evidence-based interventions for reading and language difficulties: Creating a virtuous circle. British Journal of Educational Psychology, 81(1), 1–23. https://doi.org/10.1111/j.2044-8279.2010.02014.x
  • Tompkins, G. E. (2014). Language arts: Patterns of practice (8th ed.). Boston: Pearson.
  • UNESCO (2021). Reimagining our futures together: A new social contract for education. Paris: UNESCO Publishing
  • Vygotsky, L. S. (1978). Mind in society: The development of higher psychological processes. In M. Cole, V. John-Steiner, S. Scribner & E. Souberman (eds. & Trans.). Harvard University Press.
  • Vuković, M. i Miletić, S. (2020). Multisenzorna podrška u logopedskoj intervenciji: Priručnik za stručnjake. Novi Sad: Centar za logopedsku edukaciju.
  • Wright, J. & Katz, D. (2007). Digital technologies in speech therapy: Parent and professional perspectives. Journal of Communication Disorders, 40(5), 365–375. https://doi.org/10.1016/j.jcomdis.2007.02.002
  • Zipes, J. (2006). Why fairy tales stick: The evolution and relevance of a genre. New York: Routledge.