UPRAVLJANJE I TELEKOMUNIKACIJE U EES / 21. simpozijum CIGRE Srbija 2024 (str. 154-164)
AUTOR(I) / AUTHOR(S): Srđan Subotić, Julijana Vićovac, Milica Nektarijević, Aleksandar Vojinović
Download Full Pdf 
DOI: 10.46793/CIGRE21S.154S
SAŽETAK / ABSTRACT:
Raspodela troškova korektivnih mera (remedijalnih akcija) sa prekograničnim uticajem je sastavni deo procesa obezbeđivanja sigurnosti rada prenosnog sistema na regionalnom nivou.
Evropska Uredba o uspostavljanju smernica za rad sistema za prenos električne energije 1485/2017 [1] koja je prilagođena za primenu u ugovornim stranama Energetske zajednice, u članu 75. predviđa usvajanje metodologije za koordinaciju analiza operativne sigurnosti. Dalje, član 76. uređuje način donošenja i sadržaj ove metodologije i navodi da je njen sastavni deo i raspodela troškova korektivnih mera. Takođe, ova regulativa navodi da u principu, troškove zagušenja sa prekograničnim uticajem snose operatori prenosnih sistema srazmerno negativnom uticaju razmene energije između predmetnih kontrolnih oblasti na zagušeni element mreže. Primetimo da ovakva formulacija dozvoljava i druge načine za raspodelu troškova korektivnih mera, što je iskorišćeno da se u okviru evropskog projekta Reliability, Resilience and Defence technology for the Grid (R2D2) [2] razradi raspodela troškova koja je objašnjena u ovom radu.
U regionu Zapadnog Balkana, operatori prenosnog sistema su izradili metodologiju za koordinisane analize operativne sigurnosti, ali bez raspodele troškova, i ona se primenjuje kod korisnika usluga regionalnog koordinacionog centra SCC, Beograd. Za razliku od drugih regiona, zagušenja u mreži nisu toliko česta pojava, ali je primetno da se njihov broj povećava, te pitanje raspodele troškova korektivnih mera postaje hitno za rešavanje.
Postoji nekoliko pristupa kod raspodele troškova. Na primer, troškove može da snosi operator koji aktivira korektivnu meru (što odgovara trenutnom stanju u našem regionu bez dogovora o podeli troškova). Drugi pristup je da troškove snosi operator koji zahteva pokretanje korektivne mere. Treći pristup odgovara navedenom pasusu iz uredbe 2017/1485 – ovakav pristup neki nazivaju i “zagađivač plaća“.
Predlog raspodele troškova koji je predstavljen u ovom radu polazi od činjenice da korektivne mere mogu prouzrokovati visoke troškove, pa bi u našem regionu više odgovarao princip izvesne socijalizacije troškova, tj. ravnomernija raspodela između uključenih operatora. Takođe, zamišljeno je da se raspodela troškova primenjuje na sve korektivne mere sa prekograničnim uticajem koje su rezulat optimizacije troškova i dogovora operatora prenosnih sistema u regionu.
KLJUČNE REČI / KEYWORDS:
korektivne mere, raspodela troškova, prekogranični uticaj, zagušenje, regionalna koordinacija, operativna sigurnost
LITERATURA / REFERENCES:
[1] Uredba o uspostavljanju smernica za rad sistema za prenos električne energije – Commission Regulation (EU) 2017/1485 of 2 August 2017 establishing a guideline on electricity transmission system operation
[2] Reliability, Resilience and Defence technology for the Grid (R2D2) https://r2d2project.eu