AUTOR(I): Aleksa Nikolić
DOI: 10.46793/zbVU21.079N
SAŽETAK:
Od svog nastanka pa do donošenja Ustava iz 1921. godine (tzv. Vidovdanskog ustava), Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je gotovo tri godine besciljno ,,tumarala“ u ustavnom provizorijumu. Vidovdanskim ustavom konačno je uspostavljena kakva-takva pravna organizacija novonastale države. Međutim, predmet ovog rada neće biti rasvetljavanje društvenih i političkih prilika uoči i nakon donošenja Vidovdanskog ustava, već će se autor baviti analizom različitih pogleda na Vidovdanski ustav iz pera najznačajnijih srpskih, hrvatskih i slovenačkih ustavnih pravnika. Na taj način će se, kroz sveobuhvatnu uporednopravnu analizu, učiniti veliki korak ka rasvetljavanju svih onih problema koji su od starta opterećivali novonastalu kraljevinu, a koji su predstavljali kamen spoticanja u izgradnji stabilnih odnosa između Srba, Hrvata i Slovenaca. Na osnovu analize pomenutih različitih tački gledanja na Vidovdanski ustav, autor će u okviru završnih razmatranja ukazati na najspornije elemente do kojih su došla najveća imena ustavnopravne nauke Srbije, Hrvatske i Slovenije i izvesti određene zaključke o prirodi i karakteru Vidovdanskog ustava.
KLJUČNE REČI:
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, Vidovdanski ustav, ustavni pravnici, različite perspektive, državno uređenje, srpsko viđenje, hrvatsko viđenje, slovenačko viđenje.