„POSTMORTEM“ ZAŠTITA LIČNIH PODATAKA I DIGITALNO NASLEĐIVANJE

Pravna regulativa usluga u nacionalnim zakonodavstvima i pravu Evropske Unije (2023) (str. 387-397) 

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Tamara Đurđić Milošević

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/XIXMajsko.387DM

SAŽETAK / ABSTRACT:

poslednjih godina učinjene su značajne reforme u ovoj oblasti, počevši, najpre, od  Uredbe (EU) 2016/679 Evropskog parlamenta i Saveta EU od 27. aprila 2016. o zaštiti pojedinaca u pogledu obrade ličnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka. Značaj zaštite ovih podataka proizlazi iz osnovnih obeležja savremene digitalne ekonomije, gde podaci imaju značajnu ekonomsku ulogu. Lični podaci moraju biti zaštićeni s obzirom da predstavljaju osnovno ljudsko pravo priznato nizom povelja o osnovnim pravima. Međutim, bavljenje ovom temom usmereno je pretežno na zaštitu ličnih podataka za života, te se postavlja pitanje pravne sudbine ličnih  podataka nakon smrti lica na koje se oni odnose. Ova tema je granična i tiče se istovremeno i zaštite podataka i naslednog prava, s obzirom da se pravo upravljanja ovim podacima može „preneti“ na naslednike preminule osobe, posebno kada je reč o ličnim profilima na društvenim mrežama. Po ovom pitanju su usvojena različita rešenja u uporednom pravu, i u ovom radu ova rešenja biće analizirana kroz komparativnu perspektivu, a sa ciljem iznalaženja najadekvatnijeg režima njihovog zakonskog regulisanja.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

digitalna imovina; digitalno nasleđivanje; posmortalna zaštita ličnih podataka; Big data, društvene mreže

LITERATURA / REFERENCES:

Internet stranice društvenih platformi: