ULOGA INTERNETA U PRUŽANJU MEDIJSKIH USLUGA

Sadašnjost i budućnost uslužnog prava (2022) str. 555-572

AUTOR(I): Jelena Vučković

Download FullPdf 

DOI: 10.46793/XVIIIMajsko.555V

SAŽETAK:

U radu autorka polazi od teze da je pojava Interneta kao globalne mreže koja prevazilazi prostorna i vremenska ograničenja, ubrzao i kvalitativno promenio način pružanja medijskih usluga. Dok su tradiocionalni mediji, poput štampe, radija, pa i televizije sporo razvijale svoje medijske ponude širem auditorijumu, Internet je ovu ponudu ubrzao i učinio raznovrsnijom i dostupnijom većem broju korisnika, naročito srednje i mlađe starosne dobi, koji razvoj tehnologije više prihvataju i brže razumeju. Za razliku od ranijih vremena, vremenski period koji je potreban da bi se neka medijska usluga pružila publici, sveden je na minimum. Brzina tehnološkog razvoja dovodi do kompletne usluge u trenutku, od portala, do videa na zahtev, podkasta, platformi za razmenu video sadržaja i dr. Svet medijske ekskluzivnosti odavno više nije isti. Medijska komunikacija na tržištu je dvosmerna, a informacije dolaze iz različitih izvora koji nisu uvek lako proverljivi. Građanin postaje učesnik u onlajn prostoru i na onlajn tržištu jednim klikom na ekranu računara ili mobilnog telefona. Vlasnici internet platformi se utrkuju da pronađu što bolji model poslovanja za sebe, uspevajući da sa medijskog tržišta postepeno potisnu tradicionalne medije. Ove činjenice na moderna društva utiču na dva nivoa. Prvi je politički, a drugi ekonomski. Demokratske institucije i sloboda izražavanja ugrožene su pojavom zloćudnih, netačnih informacija i dezinformacija, što utiče na kvalitet izbornog procesa i rada političkih institucija. Srž demokratskog tkiva nalazi se u ozbiljnoj opasnosti. Ekonomski aspekt ogleda se u izgradnji posebnog onlajn modela zasnovanog na klikovima, u kome internet preduzeća stvaraju izazove kompetitivnosti, pravičnosti i mogućnosti ulaska na tržište, jer glavne onlajn platforme manje-više kontrolišu ekosisteme digitalne ekonomije. Tržište medijskih usluga doživljava duboku „platformizaciju“ pružanja medijskih usluga, pa tako internet platforma postaje dominantan infrastrukturnii ekonomski model u sektoru medija. Važnu ulogu u oba ova procesa,političkom i ekonomskom, imaju eho-komore, odnosno algoritmi za praćenje ponašanja korisnika medijskih usluga na Internetu. Medijski ekosistem postaje sve više viralan, a sve manje realan. To naučnim istraživanjima ove pojava daje karakteristike misaonog eksperimenta ili paradoksa.

KLJUČNE REČI: 

Internet, medijske usluge, sloboda izražavanja, internet platforme, eho-komore.

LITERATURA: