AUTOR(I): Bojan Urdarević
DOI: 10.46793/UVP21.459U
SAŽETAK:
Digitalizacija vrši transformaciju poslovanja i sveta rada tako što redefiniše granice proizvodnje, potrošnje i distribucije. To donosi brojne prednosti, ali i nedostatke, kako za radnike, tako i za poslodavce.
Istovremeno, digitalizacija je za posledicu imala i uspostavljanje jednog novog subjekta u sferi rada – digitalnu platformu. Iako se najčešće predstavljaju kao isključivo posredničke agencije koje se bave isključivo dovođenjem u vezu tražioca rada i klijenta, digitalne platforme su vremenom postale mnogo više od toga. U zakonskom prostoru koji im je dat, a koji ih trenutno ne tretira kao vidljivu stranu u ugovornom odnosu, digitalne platforme uživaju u svom pravno nedefinisanom položaju, a što za posledicu ima stvaranje jedne nove formacije radnika, poznatih kao digitalni radnici, ili radnici na digitalnim platformama.
Predmet ovog rada je masovni rad, kao poseban oblik digitalnog rada kod kojeg klijent (korisnik usluga) i digitalni radnik najčešće nemaju neposredan kontakt, te samim tim ne postoji ni bilo kakav ugovorni odnos između njih. Sama priroda zadataka koji se obavljaju na ovaj način je takva da se najčešće radi o izvršavanju velikog broja jednostavnih, prostih radnih operacija, mada se može raditi i o daleko složenijim i kreativnijim radnim zadacima.
Ovakav vid rada i pružanja usluga, pored pozitivno ocenjene fleksibilnosti, na strani poslodavca i radnika, neretko sadrži i negativne strane koje se ogledaju u niskoj ceni rada, nepostojanju socijalne zaštite, kao i potpunoj izuzetosti ovih radnika iz oblika bilo kakve radnopravne zaštite.
KLJUČNE REČI:
masovni rad, digitalizacija, digitalne platforme, klijent, digitalni radnik
LITERATURA:
Anđelković B, i dr., GIG ekonomija u Srbiji: ko su digitalni radnici i radnice iz Srbije i zašto rade na globalnim platformama, Beograd, 2019.
Božičić, D., Digitalne platforme i njihov uticaj na odnose povodom digitalnog rada, Zbornik Pravnog fakulteta u Novom Sadu, vol. 54, br. 1/2020.
Casale, G., The Employment Relationship: A Comparative Overview, ILO, Hurt Publishing, 2011.
Eurofund, New Forms of Employment, Publications Office of the European Union, Luxembourg, dostupno na: https://www.eurofound.europa.eu/topic/new-forms-of-employment
Grubešić, I., Redefinisanje pojma radnika u uslovima rada na online platformama,
Zbornik radova: Sloboda pružanja usluga i pravna sigurnost, Kragujevac, 2019.
Jašarević, S., Uticaj digitalizacije na radne odnose, Zbornik Pravnog fakulteta u Novom Sadu, vol. 50, br. 4/2016.
Marvit, M., How the Crowdworkers Became the Ghosts in the Digital Machine, The Nation, 2014, dostupno na: https://www.thenation.com/article/archive/how-crowdworkers-became-ghosts-digital-machine/
Prassl, J, Risak M., Uber, TaskRabbit & Co: Platforms as Employers? Rethinking the legal analysis of Crowdwork, Comparative Labour Law & Policy Journal, Forthcoming Oxford Legal Studies Research Paper No. 8/2016, 2016.
Rosenblum, M., The digital Slave – That would be You, Huffingtonpost 5 June 2013, dostupno na: https://www.huffpost.com/entry/the-digital-slave-that-wo_b_3222785 Schmidt, F., The Good, the bad and the ugly, (ur). Benner, C., Crowdwork – zurück in die
Zukunft (Bund Verlag), 2014.
Surowiecki, J., The Wisdom of the crowds, Anchor Books, New York, 2004.
Vacotto, B., Precarious work and the exercise of freedom of association and collective bargaining: Current ILO jurisprudence, International Journal of Labour, 5 (1).
Urdarević, B, Radulović Z., Globalizacija i koncept socijalnih prava, Srpska politička misao, 35 (1)/2012.
Zyskowski, K, et. a.l, Accessible Crowdwork? Understanding the Value in and Challenge of Microtask Employment for People with Disabilities, http://research.microsoft.com/pubs/228714/crowdwork_and_disability.pdf.