Usklađivanje pravnog sistema Srbije sa standardima Evropske unije (2024) (str. 185-197)
AUTOR(I) / AUTHOR(S): Jelena Vučković 
DOI: 10.46793/UPSSXII.185V
SAŽETAK / ABSTRACT:
Princip podele vlasti se vrlo često shvata, polazeći od značenja termina „podela“ vlasti, kao potpuna ili delimična podela funkcija i organa koji obavljaju državnu vlast. Smatra se da u takvoj podeli organi mogu samostalno i nezavisno obavljati poslove (funkcije)državne vlasti i da se time ostvaruje sloboda građana i obezbeđuje demokratija. Autorka polazi od stava o nemogućnosti oštre podele vlasti. Državna vlast je jedinstvena, iako postoje različiti poslovi i funkcije, koje obavljaju državni organi. Te funkcije su povezane i po prirodi čak i zavisne. Suverenost počiva na sintezi različitih grana vlasti. Autorka na primeru javnih agencija ukazuje da se suverenost ne može deliti i da je podela vlasti pre svega organizaciono i pravno pitanje podeljene nadležnosti, pa onda političko pitanje, koje u savremenim uslovima teško možemo kontrolisati, jer imamo niz nezavisnoih i samostalnih organa, koji to zapravo nisu, pre svega zbog političkog uticaja,ali i prirode nadležnosti koje su im dodeljene i koje se ne mogu u potpunosti ostvarivati samostalno, pa i nezavisno.. Podela vlasti je zapravo pokušaj da se pravo stavi iznad politike i da se kroz pravnu regulativu nadležnosti, kontrole organa i odgovornosti pojedinaca obuzda neformalna i vanpravna politička moć i uticaj, ne toliko organa koliko pojedinaca u njima. Državna vlast se bori protiv svake podele jer je ona imanentno „jedno celo“ ali je zakoni i pravo nastoje obuzdavati i kontrolisati.
KLJUČNE REČI / KEYWORDS:
podela vlasti, državna vlast, javne agencije, suverenost, političke institucije.
LITERATURA / REFERENCES:
- Bačić, A., Principi podjele i jedinstva vlasti u Jugoslaviji, Split, 1990.
- Vučković, J., Položaj javnih agencija u sistemu podele vlasti, doktorska disertacija, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2013.
- Davinić, M., Pojam, vrste i aktivnosti federalnih agencija u pravnom sistemu SAD, Uvod u pravo SAD, Institut za uporedno pravo, Beograd, 2008.
- Davinić, M., Koncepcija upravnog prava Sjedinjenih Ameriških Država, Beograd, 2004.
- Danić, D., Razvitak administrativnog sudstva u Srbiji i ostale skupljene rasprave iz javnog prava, Beograd, 1926.
- Dimitrijević, P., Upravnmo pravo-opšti deo, Niš, 2022.
- Đorđević, J., Ustavno pravo, Beograd, 1986.
- Đorđević, J., Politički sistem, Beograd, 1973.
- Jovanović, S., Država, Beograd, 1990.
- Jovičić, M., Načelo podele vlasti i sudstvo, Pravni život, br. 7-8/1993.
- Kelzen, H., Opšta teorija prava i države, Beograd, 1951.
- Krbek, I., Jedinstvo vlasti, Arhiv za pravne i društvene nauke, br. 7-12/1946.
- Lane, J-E., Constitutional and Political Tpeogu, Manchester, 1996.
- Laski, H., Politička gramatika, Beograd, 1934.
- Lok, DŽ., Dve rasprave o vladi, Beograd, 2002.
- Lukić, R., Teorija države i prava, Beograd, 1958.
- Lukić, R., Monteskjeova politička teorija, Arhiv za pravne i društvene nauke, br. 1-2/1955.
- Marković, M., Dujić, S., Javne (regulatorne) agencije, Arhiv za pravne i društvene nauke, br. 3-4/2006.
- Marković, R., Izvršna vlast, Beograd, 1980.
- Marković, R., Direktorijalna vlada, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, br. 5-6/1976.
- Marshall, G.. Constitutional Theogu, Oxford, 1971.
- Monteskje, Š., O duhu zakona, Beograd, 1989.
- Neumann, F., Demokratska i autoritativna država, Zagreb, 1992.
- Nikolić, P., Ustavno pravo, Beograd, 1993.
- Nikolić, P., Supštinski sistem, Beograd, 1973.
- Orlović, S., Načelo podele vlasti u ustavnom razvoju Srbije, doktorska disertacija, Novi Sad, 2007.
- Pavićević, R., Država i polntika, Beograd, 1974.
- Perenčević, N., O jedinstvu vlasti, Naša zakonitost, br. 1/1951.
- Rosenbloom, H. D., Administrative Law for Public Managers, Westview Press, Boulder, 2003.
- Stefanović, J., Ustavno pravo FNR Jugoslavije i komparativno II, Zagreb, 1956.
- Stjepanović, N., Upravno pravo FNRJ, Beograd, 1958.
- Hamilton, A., Medison, DŽ., Džej, DŽ., Federalistički spisi, Beograd, 1981.