Socijalna interakcija dece u kontekstu rada na projektima

Savremeno predškolsko vaspitanje i obrazovanje – tendencije, izazovi i mogućnosti (2023) (465-474)

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Iva Manić

E-ADRESA / E-MAIL: gc.iva.manic@filfak.ni.ac.rs

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/SPVO23.465M

SAŽETAK / ABSTRACT:

Kako je dete jedinstveno i celovito biće, bogato urođe- nim potencijalima, sposobno da aktivnim učešćem usvaja znanja  i veštine, predškolska ustanova nastoji da obezbedi podsticajnu sredinu za učešće u aktivnostima za koje dete pokaže inicijativu. Shodno tome, rad na projektima kao savremeni pristup postaje sve aktuelnija tema u praksi predškolskog vaspitanja. Socijalne interakcije, koje dete tom prilikom uspostavlja, usmeravaju tok razvoja ponašanja, a njihov značaj ogleda se i u formiranju atmosfere za rad u grupi. Ovim radom želimo sagledati razvoj i značaj socijalnih interakcija u kontekstu rada dece na projektima. Shodno tome, predmet ovog rada jeste prikaz i analiza stručne literature kojom se reguliše pitanje podsticanja socijalnih interakcija u kontekstu rada dece na projektima. Cilj rada jeste da se analizom relevantne litera- ture sagledaju potencijalni načini podsticanja socijalnih interakcija dece prilikom rada na projektima, kao i da se ukaže na značaj adekvatno uspostavljenih socijalnih odnosa.

Pedagoške implikacije koje mogu biti značajne za savremenu praksu orijentisane su ka produbljivanju saradnje vaspitača sa stručnim saradni- cima, a posebno sa pedagogom, u cilju osmišljavanja strategija za stručno osposobljavanje u kontekstu neometanog učešća u radu dece na projektima. Time bi vaspitač suptilno pružao podršku razvoju socijalnih interak- cija između predškolaca. Doprinos sprovedene analize radova ogleda se u tome što predstavlja polaznu osnovu za istraživanje ove pojave sa različi- tih aspekata primenom miks-metoda.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

socijalna interakcija, rad na projektima, predškol- ska ustanova, deca predškolskog uzrasta, vaspitač.

LITERATURA / REFERENCES:

  • Valiente, C., Swanson, J., DeLay, D., Fraser, A. M. & Parker, J. H. (2020). Emotion- related socialization in the classroom: Considering the roles of teachers, peers, and the classroom context. Developmental psychology, 56(3), 578–594, https://doi.org/ 10.1037/dev0000863.
  • Vasta, R., Haith, M. M. i Miller, S. A. (2005). Dječija psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  • Vrtarić, S. (2020). Socijalne kompetencije djece rane i predškolske dobi. (Neobjavljena doktorska disertacija). Zagreb: Učiteljski fakultet.
  • Glick, G. C. & Rose, A. J. (2011). Prospective associations between friendship adjustment and social strategies: friendship as a  context  for  building  social  skills. Developmental    Psychology, 47(4),             1117,      https://doi.org/ 10.1037%2Fa0023277.
  • Denham, S. A. (2006). Social-emotional competence as support for school readiness: What is it and how do we assess it?. Early education and development, 17(1), 57– 89.
  • Zuko, K. & Kaplan, M. (2022). Vannastavne aktivnosti kao faktor razvoja socijalnih kompetencija. Educa, časopis za obrazovanje, nauku i kulturu, 15(1), 93–96.
  • Jones, D. E, Greenberg, M. & Crowley, M. (2015). Early social-emotional functioning and public health: The relationship between kindergarten social competence and future wellness. American Journal of Public Health, 105(11), 2283–2290, https://doi.org/10.2105%2FAJPH.2015.302630.
  • Katz, L. G. & McClellan, D. E. (2005). Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa.
  • Kuštek, M. (2020). Igra u ranom djetinjstvu. (Neobjavljena doktorska disertacija). Zagreb: Učiteljski fakultet.
  • Lev, S., Clark, A. & Starkey, E. (2020). Implementing project based learning in early childhood. Beograd: Clio.
  • Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije (2019). Osnove programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja: Godine uzleta. Beograd: Sluţbeni glasik RS.
  • O’Connor, A., Nolan, A., Bergmeier, H., Hooley, M., Olsson, C., Cann, W., … & Skouteris, H. (2017). Early childhood education and care educators supporting parent-child relationships: a systematic literature review. Early years, 37(4), 400– 422.
  • Partalo, S. (2020). Uspostavljanje prijateljstva u vrtiću: razvojne potrebe predškolske dece. U N. Lalić Vučetić, D. Gundogran i A. Radanović (ur.), Motivacija u obrazovanju između teorije i prakse, rad štampan u celini, 30. oktobar 2020, Beograd (55–56). Beograd: Institut za pedagoška istraţivanja.
  • Rowland, J. (2014). Number of Instructional days/hours in the school year. Retrieved February 20, 2023 from the World Wide Web http://www.ecs.org/wp- content/uploads/Number-of-Instructional-Days-Hours-in-a-SchoolYear_Revised.pdf.
  • Schofield, J. (1981). Complementary and conflicting identities: Images and interaction in an interracioal school. In S. R. Asher & J. Gottman (eds.), The development of children’s friendships (53‒90). New York: Cambridge University Press.
  • Slunjski, E. (2001). Integrirani predškolski kurikulum: rad djece na projektima. Zagreb: Mali profesor.
  • Slunjski, E. (2012). Tragovima dječjih stopa. Zagreb: Profil.
  • Slunjski, E., Šagud, M. i Brajša-Ţganec, A. (2006). Kompetencije odgojitelja u vrtiću – organizaciji koja uči. Pedagogijska istraživanja, 3(1), 45–58.
  • Trbojević, J. & Petrović, J. (2014). Socijalne karakteristike dece koja uspostavljaju prijateljske dijade. Primenjena psihologija, 7(3), 493–507.
  • Farmer, T. W., Hall, C. M., Leung, M. C., Estell, D. B. & Brooks, D. (2011). Social prominence and the heterogeneity of rejected status in late elementary school. School Psychology Quarterly, 26(4), 260‒274.
  • Helem, H. & Katz, L. (2011). Young investigators: The project approach in the early years. New York: Teachers College Columbia University.
  • Hernández, M. M., Valiente, C., Eisenberg, N. & Spinrad, T. L. (2019). Prediction of student-teacher conflict from the interaction between children’s and peers’ temperament. Manuscript in preparation.