Savremeno predškolsko vaspitanje i obrazovanje – tendencije, izazovi i mogućnosti (2023) (21-38)
AUTOR(I) / AUTHOR(S): Sanja M. Partalo
E-ADRESA / E-MAIL: sanja.partalo@ff.unibl.org
DOI: 10.46793/SPVO23.021P
SAŽETAK / ABSTRACT:
U radu se polazi od shvatanja da je savremene izazove i tendencije u institucionalnom predškolskom vaspitanju i obrazovanju moguće prevazići uvažavanjem domena implicitne pedagogije koji uključuju kontekst ustanove, interakciju između vaspitača i djece, interakciju među djecom, te (samo)refleksiju u procesu profesionalnog razvoja i autonomije vaspitača. Dat je prikaz realizovanog akcionog istraživanja čiji je cilj podsticanje prijateljstva predškolske djece u institucionalnom kontekstu. Polazne vrijednosti istraživanja predstavljaju komponente dječijeg prijateljstva: empatija, saosjećanje, samopouzdanje, pravičnost, komunikacija, sposobnost razrješavanja konflikata, grupno usaglašavanje, dijeljenje, saradnja. U širem smislu, istraživački problem proizilazi iz problema u vaspitanju koje pokreću društvene promjene u potrošačkom, permisivnom društvu. Predmet istraživanja je poboljšanje odnosa među djecom i vršnjačkog statusa djece unutar vaspitne grupe. U istraživanju, koje je trajalo šest mjeseci, učestvovalo je osam vaspitnih grupa i šesnaest vaspitača. Realizacijom 19 programskih aktivnosti koje su se tematski dominantno odnosile na socijalne i emocionalne aspekte dječijeg razvoja i vaspitanja nastojali smo kreirati podsticajno okruženje za razvijanje prijateljstva, kao i refleksivne prakse vaspitača u ovom području njihovog rada. Nalazi kontinuiranog praćenja toka i efekata akcionog istraživanja ukazuju na visoka postignuća djece na testu prijateljstava, poboljšanje vršnjačkog statusa djece koja su sociometrijskim ispitivanjem imala negativan vršnjački status u grupi i nesocijabilno ponašanje, te povećanje grupne kohezivnosti i jačanje profesionalnih kompetencija vaspitača.
KLJUČNE REČI / KEYWORDS:
predškolsko dijete, prijateljstva, vaspitač predškolske djece, tendencije u predškolskom vaspitanju, akciono istraživanje.
LITERATURA / REFERENCES:
- Banđur, V. i Potkonjak, N. (1999). Metodologija pedagogije. Beograd: Savez pedagoških društava Jugoslavije.
- Berg, M. (2021). More than Social and Emotional Learning: Developing a Brain Aware SEL Curriculum for a Kindergarten Classroom. School of Education and Leadership Student Capstone Projects, 729, https://digitalcommons. hamline.edu/hse_cp/729.
- Blewitt, C., Fuller-Tyszkiewicz, M., Nolan, A., Bergmeier, H., Vicary, D., Huang, T., McCabe, P., McKay, T. & Skouteris, H. (2018). Social and Emotional Learning Associated With Universal Curriculum-Based Interventions in Early Childhood Educationand Care Centers, A Systematic Review and Meta-analysis. JAMA Network Open, 1(8): e185727. DOI 10.1001/jamanetworkopen.2018.5727.
- Vigotski, L. S. (1996). Dječija psihologija. Sabrana djela IV. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
- Vigotski, L. S. (2005). Dječja mašta i stvaralaštvo. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
- Vujičić, L. (2011). Kultura vrtića – sustav koji se kontinuirano mijenja i uči. Pedagogijska istraživanja, 8(2), 231–240.
- Krnjajić, S. (1990). Dečja prijateljstva. Beograd: Institut za pedagoška istraživanja.
- Kulić, R. i Partalo, S. (2012). Savremeni tokovi predškolskog vaspitanja. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini, 42(2), 293–303.
- Marjanović, A. (1979). Stvaralaštvo, igra i vaspitanje predškolskog deteta. Predškolsko dete, 1–2, 3–31.
- McCallops, K., Karpyn, A., Klein, J. & Jelenewicz, S. (2021). 10 Current Trends in Early Childhood Education: Literature Review and Resources for Practitioners (T21-008). Newark, DE: Center for Research in Education and Social Policy.
- Partalo, S. (2022). Prijateljstva predškolske djece. Univerzitet u Banjoj Luci: Filozofski fakultet.
- Scharf, M. (2014). Childrenʼs social competence within close friendship: The role of self-perception and attachment orientations. School Psychology International, 35(2), 206–220, https://doi.org/10.1177/0143034312474377.
- Slunjski, E. (2011). Kurikulum ranog odgoja. Istraživanje i konstrukcija. Zagreb: Školska knjiga.
- Slunjski, E. & Lisak, I. (2022). The Professional Development of Educators – A Challenge for Pedagogues. London International Conference on Education (LICE- 2022) and World Congress on Special Needs Education (WCE-2022), 133–136. DOI 10.20533/LICE.2022.002822.
- Ferreira, M., Reis-Jorge, J. & Batalha, S. (2021).Social and Emotional Learning in Preschool Education – A Qualitative Study with Preschool Teachers. InternationalJournal of Emotional Education, 13(1), 51–66, https://www.research gate.net/publication/352004641.
- Fullan, M. (2007). The New Meaning of Educational Change (4th ed.), New York / London: Teachers College Columbia University.
- Hofman, L. M. (2003). Empatija i moralni razvoj. Beograd: Dereta.
- Hollingsworth, H. L. & Buysse, V. (2009). Establishing friendships in early childhood inclusive settings. What roles do parents and teachers play?. Journal of Early Intervention, 31(4), 287–307, https://doi.org/10.1177/1053815109352659.
- Hymel, S., Vaillancourt, T., McDougall, P. & Renshaw, P.D. (2002). Peer acceptance and rejection in childhood. In P. K. Smith & H. H. Craig (eds.): Blackwell handbook of childhood social development (265–284). Oxford – Malden: Blackwell Publishers.
- Carter, C. & Nutbrown, C. (2016). A Pedagogy of Friendship: young children’s friendships and how schools can support them. International Journal of Early Years Education, 1–19, https://doi.org/10.1080/09669760.2016.1189813.