GLOBALIZACIJSKI PROCESI U ROMANU „LETO KAD SAM NAUČILA DA LETIM“

Književnost za decu u nauci i nastavi (2022), (str. 49-63)

AUTOR(I): Jelena LJ. Spasić

E-ADRESA: jelenaspasic2410@gmail.com

Download Full Pdf 

DOI: 10.46793/KDNN21.049S

SAŽETAK:

Uticaj kulturne globalizacije na jezik književnosti najintenzivniji je u književnosti za mlade, u kojoj uočavamo odlike jezika digitalnih urođenika. Predmet analize je jezik romana Leto kad sam naučila da letim Jasminke Petrović. Osnovni cilj istraživanja je izdvajanje jezičkih i stilskih pojava u kojima se ogleda uticaj engleskog kao globalnog jezika, digitalizacije i sredstava masovne komunikacije. Problemu jezičke različitosti nije posvećeno dovoljno pažnje u dosadašnjim analizama posvećenim analiziranom romanu. Uporedo s globalnom kulturnom homogenizacijom dolazi do jačanja nacionalne svesti i uzdizanja nacionalnih kultura. Pokazaćemo kako se proces lokalizacije globalnog, odnosno glokalizacija, očituje u govoru likova analiziranog romana.

KLJUČNE REČI:

stilistika, lingvostilistika, globalizacija, anglicizmi, roman za decu.

LITERATURA:

  • Andrić (2005): Dragoslav Andrić, Dvosmerni rečnik žargona i žargonu srodnih reči i izraza, Beograd: Zepter Book World.
  • Barker (2004): Chris Barker, The SAGE Dictionary of Cultural Studies, London: Thousand oaks, New delhi: Sage Publications.
  • Gordić Petković (2020): Vladislava Gordić Petković, U drugom licu množine: integracija različitosti i ideološki okviri odrastanja u postjugoslovenskom kontekstu, Detinjstvo: časopis o književnosti za decu, 46(1), 110‒119.
  • Ignjatov Popović (2020): Ivana Ignjatov Popović, Umetnost kao protivteža ratu u romanima Leto kad sam naučila da letim Jasminke Petrović i Sazvežđe violina Vesne Aleksić, Detinjstvo: časopis o književnosti za decu, 46(1), 97‒109.
  • Ilešić (1933): Franjo Ilešić, Nešto o Jelši na Hvaru i o jelšanskom govoru, Južnoslovenski filolog, knj. 13, 151‒160.
  • Vang (2020): Cathy Yue Wang, disappearing Fairies and Ghosts: Female and Child Characters as others in Chinese Contemporary Children’s Fantasy, Children’s Literature in Education, Vol. 51, issue 4, 433‒450.
  • Klajn, Šipka (2008): Milan Klajn, Danko Šipka, Veliki rečnik stranih reči i izraza, Novi Sad: Prometej.
  • Lisac (2009): Josip Lisac, Južnočakavski dijalekt i njegov leksika, Croatica et Slavica Iadertina, 5, 79‒85.
  • Leonard (2013): Philip Leonard, Literature After Globalization: Textuality, Technology and the Nation-State, Continuum Literary Studies, London: Bloomsbury Academic. http://ezproxy.nb.rs:2059/login.aspx?direct=true&db=e000xww&A- N=523588&site=eds-live
  • Marasović Alujević (1984): Marina Marasović Alujević, Romanizmi u graditeljskoj terminologiji u Dalmaciji, Čakavska rič, 12(1‒2), 55‒103.
  • Nikolić, Veljović (2020): Milka Nikolić, Bojana Veljović, Zbirka pe- sama Kad budem mlađi Matije Bećkovića u kontekstu savremenih kulturoloških obrazaca o zdravom načinu života, u: D. Bošković, M. Kovačević, N. Bubanja (ur.), Brendovi jela i pića: književnost, jezik, umetnost, kultura, Kragujevac: FILUM, 281‒296.
  • Roić (2020): Sanja Roić, Stari grad na Hvaru kao locus postjugoslavenske književnosti za djecu, Detinjstvo: časopis o književnosti za decu, 46(2), 82‒89.
  • Sjeran (1988): Nemanja Sjeran, Rečnik italijansko-srpskohrvatski, srpskohrvatsko-italijanski sa kratkom gramatikom italijanskog jezika, Cetinje: Obod; Beograd, Zagreb: Medicinska knjiga.
  • Slavska (2020): Magdalena Slavska, Sindrom višejezičnosti u hrvat- skim dečijim romanima o domovinskom ratu, Detinjstvo: časopis o književ- nosti za decu, 46(1), 81‒90.
  • Čumakov (2010): Alexander Chumakov, Philosophy of globalization, Moscow: MAKS Press. Retrieved from https://www.researchgate.net/publication/279866764_Philosophy_of_Globalization_Selected_Articles_-_Moscow_MAKS_Press_2010_-_188_p