„Iskošeni ugao“ Dragutina Gostuškog (2024) (211-234)
AUTHOR(S) / AUTOR(I): Miloš Marinković
DOI: 10.46793/DGOST23.211M
ABSTRACT / SAŽETAK:
Jedno od najznačajnijih ostvarenja u kompozitorskom opusu Dragutina Gostuškog jeste Remi – fantastičan baletski prizor iz 1955. godine. Radnja ovog baleta zasnovana je na univerzalnoj temi o odnosu žene i muškarca, a muzika, iako preovlađujuće neoromantičarskog stilskog prosedea, otkriva i neke modernističke kompozicione postupke autora. Delo je premijerno izvedeno 1963. godine, na sceni Hrvatskog narodnog kazališta (HNK), a u okviru Muzičkog bijenala Zagreb (MBZ), međunarodnog festivala savremene muzike. Budući da je Remi prethodno bio nagrađen na konkursu povodom stogodišnjice HNK-a (1961), u radu se istražuju određene neprincipijelnosti u sprovođenju ovog konkursa, koje su, kako se ispostavilo, i dovele do toga da balet Gostuškog premijerno bude prikazan dve godine kasnije na MBZ-u. Takođe, u radu se razmatraju neke od muzičkih karakteristika Remija u odnosu na tada aktuelne avangardne tendencije u muzici, uključujući i kontekst programske selekcije Muzičkog bijenala. Analizom bijenalskih kritika i prikaza u štampi, istraživanje otkriva oprečne reakcije muzičkih kritičara na premijerno izvođenje baleta Dragutina Gostuškog na ovom najznačajnijem međunarodnom festivalu savremene muzike u Jugoslaviji.
KEYWORDS / KLJUČNE REČI:
Dragutin Gostuški, balet Remi, Hrvatsko narodno kazalište, nagrada, Muzički bijenale Zagreb, festival, premijera, recepcija, 1960-te godine. Ukratko o Remiju
REFERENCES / LITERATURA:
- Anonim. „Zagrepsko muzičko bienale. Premieri na tri domašni baletski dela”. Nova Makedonija, 17. maj, 1963.
- Gostuški, Dragutin. „Sluh na žrtveniku”. NIN: nedeljne informativne novine, 24. maj, 1981, 32–33.
- Gostuški, D[ragutin]. „Završne večeri zagrebačkih umetnika. ’Venčanje u manastiru’ Prokofjeva i ’Otelo’ Đ. Verdija”. Borba, 3. april, 1959.
- Marinković, Miloš. Jugoslovenski festivali savremene muzike utemeljeni tokom šezdesetih godina dvadesetog veka: uodnošavanja umetničkih, društvenih i političkih platformi. Doktorska disertacija. Beograd: Fakultet muzičke umetnosti, 2023. https://dais.sanu.ac.rs/ handle/123456789/14305.
- M. S. M. „Listajući nove brojeve naših listova i časopisa. Zvuk: Muzika koja to nije”. Politika, 14. jul, 1967.
- Pejović, Roksanda. Kompleksno posmatranje muzike: kritičari, esejisti i estetičari. Pavle Stefanović i Dragutin Gostuški. Beograd: Univerzitet umetnosti u Beogradu, Fakultet muzičke umetnosti, Katedra za muzikologiju, 2012.
- Tomašević, Katarina. „Dragutin Gostuški 1923–1998”. Novi zvuk: internacionalni časopis za muziku br. 13 (1999): 125–131.
- Tomašević, Katarina. „Čovek kome se verovalo”. U Dragutin Gostuški. Rađanje srpske muzičke kulture: povodom trideset godina od premijernog emitovanja istoimene serije RTS-a, uredila Snežana Nikolajević, 9–24. Beograd: Radio-Televizija Srbije i Muzikološko društvo Srbije, 2017.
- Tomašević, Katarina. „Dragutin Gostuški. Bibliografija radova – Napisi, kompozitorski opus, usmena saopštenja, nastupi na medijima”. U Iskošeni ugao Dragutina Gostuškog, uredile Katarina Tomašević i Bojana Radovanović, 463–496. Beograd: Muzikološki institut SANU, 2024.
- Andreis, Josip. „Kakvu muziku treba smatrati suvremenom. Prvi Muzički biennale u Zagrebu. Pogledi i utisci”. Zvuk: jugoslovenska muzička revija br. 49–50 (1961): 481–485.
- Anonim. „Vesti iz zemlje 1960”. Savremeni akordi vanredni broj (1961): 36–38.
- Anonim. „Zagrebški Biennale gre h koncu”. Večer, 16. maj, 1963.
- Č. V. „Danas počinje drugi Muzički bijenale u Zagrebu. Najveća muzička manifestacija godine”. Slobodna Dalmacija, 8. maj, 1963.
- Erceg, D[ejan]. „Suvremena muzika odraz saznanja našeg vremena. Razgovor s kompozitorom Milkom Kelemenom”. Vjesnik, 12. maj, 1963.
- „George Skibine (1920–1981)”. https://www.oxfordreference.com/ display/10.1093/oi/authority.20110803100509924?p=emailACgu1P3nii Z0g&d=/10.1093/oi/authority.20110803100509924.
- Gostuški, Dragutin. „Mesto jugoslovenske muzike u razvoju svetske muzičke kulture”. Zvuk: jugoslovenska muzička revija br. 39–40 (1960): 477–486.
- Gostuški, D[ragutin]. Remi – fantastičan baletski prizor. Rukopis, 1955, Muzikološki institut SANU.
- Gostuški, Dragutin. „Uz račun verovatnoće”. Zvuk: jugoslovenska muzička revija br. 35–36 (1960): 258–262.
- Hećimović, Branko. Repertoar hrvatskih kazališta 1840–1860–1980. Repertoari kazališta, kazališnih družina i grupa, partizanskih kazališta, festivala, smotri i susreta, knjiga 1. Zagreb: Globus i Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1990.
- H. K. „Posljednji dan Biennala suvremene muzike. Potpuni uspjeh”. Vjesnik, 26. maj, 1961.
- HNK. „Povijest. HNK u Zagrebu”. https://www.hnk.hr/hr/o-nama/povijest/hnk-uzagrebu/.
- Kelemen, Milko. „Muzički biennale Zagreb, zašto?”. U Muzički biennale Zagreb. Međunarodni festival suvremene glazbe 1961–2001, uredila Erika Krpan, 9–12. Zagreb: Hrvatsko društvo skladatelja, 2000.
- Kelemen, Milko, Aleksandar Reiching, Josip Stojanović, Ivo Vuljević. Muzički biennale Zagreb. Festival international de musique contemporaine 8–16 V 1963. Zagreb: Muzički biennale Zagreb i Turistički savez grada Zagreba, 1963.
- Krpan, Erika. „Tko je bio Ivo Vuljević? – Pogled poslije trideset godina”. U Ivo Vuljević, ostavština vizionara. U povodu tri desetljeća nagrade Ivo Vuljević, uredila Erika Krpan, 14–24. Zagreb: Hrvatska glazbena mladež, 2017.
- K[učukalić], Z[ijo]. „Balet. Cjelovitost u kontrastiranju”. Oslobođenje, 15. april, 1964.
- Kučukalić, Z[ijo]. „Drugi zagrebački Bijenale. Veče domaćeg baleta”. Oslobođenje, 17. maj, 1963.
- M.T. „Sutra premijera u sarajevskom Narodnom pozorištu dva domaća baleta”. Oslobođenje, 11. april, 1964.
- Peričić, Vlastimir. Muzički stvaraoci u Srbiji. Beograd: Prosveta, [1969].
- [Pischner, Hans]. „Priznati festivalski grad”. Večernji list, 18. maj, 1963.
- Radovanović, Bojana. „Between East and West: Dragutin Gostuški’s musicological work”. In Music, Individuals and Contexts: Dialectical Interaction, edited by Nadia Amendola, Alessandro Cosentino and Giacomo Sciommeri, 329– 337. Roma: Società Editrice di Musicologia – UniversItalia, 2019.
- Radovanović, Bojana. „Nauka kao umetnost – interdisciplinarnost u naučnim radovima Dragutina Gostuškog”. U Wunderkammer / Their Masters’ Voice, uredile Tijana Popović Mlađenović, Marija Masnikosa, Vesna Mikić, Dragana Stojanović-Novičić, 630–710. Beograd: Fakultet muzičke umetnosti, 2018. https://dais.sanu.ac.rs/handle/123456789/4098.
- Radovanović, Vladan. „Iznad svega delovanje muzike. Prvi Muzički biennale u Zagrebu. Pogledi i utisci”. Zvuk: jugoslovenska muzička revija br. 49–50 (1961): 500–501.
- Roksandić, Duško. „Biennale – bogat doživljaj. Prvi Muzički biennale u Zagrebu. Pogledi i utisci”. Zvuk: jugoslovenska muzička revija br. 49–50 (1961): 501–502.
- Selem, Petar. „Između uspjeha i promašaja”. Telegram: jugoslavenske novine za društvena i kulturna pitanja, 31. maj, 1963.
- Srp, Braco. „Jubilej u senkama”. Telegram: jugoslavenske novine za društvena i kulturna pitanja, 14. jul, 1961.
- Tomašek, A[ndrija]. „Muzički bijenale završen. Novi opusi. Svjetske premijere triju baleta domaćih autora”. Vjesnik, 18. maj, 1963.
- Turkalj, Nenad. „Muzički biennale Zagreb. Pretposljednji dan”. Večernji list, 16. maj, 1963.
- Turkalj, Nenad. „Uspjeh baletnih premijera”. Večernji list, 21. maj. 1963.
Arhivski izvori
- Arhiv Muzikološkog instituta SANU. DG – Administrativna akta. Korespondencija.
- Gostuški, Dragutin. Remi: fantastičan baletski prizor u jednom činu /tri slike/.
- Scenario i muzika: Dragutin Gostuški. Libreto.
- Gostuški, Dragutin. Pismo Muzičkom odeljenju Radio Beograda, 10. XII 1959.
- Gostuški, Dragutin. Pismo HNK-u, Beograd, 20. septembra 1961.
- Gostuški, Dragutin. Pismo HNK-u, Beograd, 26. IV 1962.
- Gostuški, Dragutin. Pismo HNK-u, Beograd, 27. juna 1962.
- Gostuški, Dragutin. Pismo Koncertnoj direkciji Zagreb, Beograd, 1. april 1967.