СТАРЕЊЕ ДРУШТВА И ДЕМОГРАФСКЕ ПРОМЕНЕ КАО ФАКТОР САВРЕМЕНЕ СОЦИЈАЛНЕ ПОЛИТИКЕ РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ

Геронтологија, Вол. 53, бр.2 (2025) [стр. 53-80]

 

АУТОР(И) / AUTHOR(S): Николина Сучевић

Download Full Pdf  

DOI: https://doi.org/10.46793/ger2502.53S
САЖЕТАК /ABSTRACT:

Рад разматра социодемографске узроке старења становништва у Србији, његове ефекте на подсистеме социјалне сигурности и даје препоруке јавних политика. Циљ је да се синтетизују рецентни трендови и идентификују оперативне смернице за пензијски систем, здравство, дуготрајну заштиту и услуге социјалне заштите. Методолошки, рад је наративни преглед са елементима скопинг (scoping) приступа; обухваћени су домаћи и међународни извори (2010–2025), уз стандардне индикаторе: удео 65+, old-age dependency ratio (OADR), укупна стопа фертилитета (енгл. TFR), очекивано трајање живота и здраве године живота (енгл. HALE), као и однос осигураника и корисника пензија. Налази показују да Србија припада старијим друштвима (65+ ≈ 22,1%; OADR ≈ 34,8), уз трајно низак TFR (≈ 1,61) и HALE око 63,9 година; однос осигураника и корисника пензија је приближно 1:1,7. Ова структура повећава притиске на пензије, здравство и дуготрајну негу, али отвара и простор за „сребрну економију”. Препоручују се: флексибилно пензионисање, уз заштиту најнижих пензија, интегрисане стазе неге (процена потреба, case management, услуге у кући и у заједници), минимални пакет услуга доступних у свакој јединици локалнe самоуправе и програми активног старења (учење током живота, дигиталне вештине 55+). Ограничења рада су наративни карактер и неуједначеност извора. Будућа истраживања треба да укључе микроподатке о миграцијама и евалуације пилот-програма интегрисане неге.

КЉУЧНЕ РЕЧИ / KEYWORDS: 

старење становништва, Србија, социјална политика, пензијски си- стем, дуготрајна нега, активно старење, јавне политике

ПРОЈЕКАТ / ACKNOWLEDGEMENT:
ЛИТЕРАТУРА/ REFERENCES:
  • Babović, M., Veličković, K., Stefanović, S., Todorović, N., Vračević, M. (2018).
  • Socijalna uključenost starijih osoba (65+) u Srbiji. Beograd: Crveni krst Srbije.
  • Bobić, M. (2023). O starenju. Da li je demografija sudbina? Beograd: Institut za sociološka istraživanja.
  • Čekerevac, A. (2009). Novo shvatanje socijalne politike. Godišnjak Fakulteta poli- tičkih nauka, 4, 558–572.
  • Devedžić, M., Stojilković Gnjatović, J. (2011). Demografski profil starije populacije Srbije. Beograd: Republički zavod za statistiku.
  • Domazet, I., Milivojević, S., Lazić, M. (2013). Reforma penzijskog sistema sa aspekta intenzivnog starenja stanovništva Srbije. Poslovna ekonomija, 7(1), 141–156.
  • Đukić, G. (2016). Ekonomske i demografske pretpostavke funkcionisanja sistema javnog penzijskog osiguranja. Megatrend revija, 13(3), 107–130.
  • European Commission (2024). The 2024 Ageing Report – Economic and budgetary projections for the EU Member States (2022–2070). Available at: https:// economy-finance.ec.europa.eu/publications/2024-ageing-report-econom-  ic-and-budgetary-projections-eu-member-states-2022-2070_en, Accessed 18.4.2025.
  • Grbić, A., Tankosić, M. (2022). Socijalno-pravni aspekti i etika roditeljstva u Re- publici Srbiji. Megatrend revija, 19(1), 67–84.
  • International Labour Office – ILO. (2018). Care work and care jobs for the future of decent work. Geneva: International Labour Office.
  • Knežić, B., Vidanović, V. (2011). Socijalna zaštita i briga o starima. Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 30(1–2), 291–305.
  • Kuzmanov, L. (2022). Siromaštvo starijih u Srbiji i Agenda 2030. Beograd: Fondacija Centar za demokratiju.
  • Lepir, Lj. (2018). Planiranje vlastite starosti – Resurs aktivnog starenja u zajednici. Zbornik Matice srpske za društvene nauke, 131, 515–531.
  • Lepir, Lj. (2024). Nastanak i razvoj socijalne politike u Bosni i Hercegovini. Univerzitet u Banjoj Luci – Fakultet političkih nauka.
  • Mastikosa, O. (2015). Potrebe i potencijali starih ljudi. Socijalna misao, 1, 70–85. Milić, A. (1998). Stari ljudi u procesu društvene tranzicije. Socijalna misao, 2, 29–39.
  • Milosavljević, S. A., Medojević, J. M. (2023). Determinante demografskog starenja u Republici Srbiji. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini, 53(2), 395–414.
  • Milutinović Bojanić, S., Ćeriman, J., Pavić Zentner, V. (ur) (2016). Siromaštvo, ruralnost, rod: istraživanje funkcionisanja sistema socijalne zaštite u ruralnim oblastima Srbije. Beograd: Univerzitet u Beogradu – Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Centar za etiku, pravo i primenjenu filozofiju.
  • Nikolić, M. S. (2017). Reforma penzijskog sistema Republike Srbije u funkciji njego- ve održivosti (Doktorska disertacija). Univerzitet u Nišu. Dostupno na: https:// nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/9257, pristupljeno 15.5.2025.
  • OECD. (2019). Working Better with Age. Paris: OECD Publishing.
  • Perišić, N. (2013). Dugotrajna zaštita starih u sistemu socijalne sigurnosti Srbije. Godišnjak Fakulteta političkih nauka, 4(1), 157–175.
  • Puljiz, V. (2016). Starenje stanovništva – izazov socijalne politike. Revija za soci- jalnu politiku, 23(1), 81–98.
  • Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje – RFPIO (2025). Statistički godišnji bilten za 2024. Beograd: Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje.
  • Republički zavod za statistiku – RZS (2022). Popis 2022 – Starost i pol. Beograd: Republički zavod za statistiku.
  • Republički zavod za statistiku – RZS (2023). Demografska statistika. Dostupno na: https://www.stat.gov.rs/sr-latn/oblasti/stanovnistvo/, pristupljeno 3.1.2025.
  • Republički zavod za statistiku – RZS (2024). Domaćinstva prema porodičnom sastavu i karakteristikama nosioca domaćinstva – Popis 2022 (konačni rezul- tati). Dostupno na: https://popis2022.stat.gov.rs/sr-latn/5-vestisaopstenja/ news-events/20240426-domacinstva-prema-porodicnom-sastavu-i-karakte- ristikama-nosioca-domacinstva/?a=0&s=0 pristupljeno 26.4.2025.
  • Satarić, N., Rašević, M., Miloradović, S. (2009). Oni ne mogu da čekaju – Studija o siromašnim starijim licima u Srbiji. Beograd: Udruženje građana Snaga prijateljstva – Amity.
  • Stojilković Gnjatović, J. (2019). Teorijski i konceptualni okvir izučavanja starenja stanovništva. Stanovništvo, 57(2), 13–33.
  • Šuković, D. (2013). Reforme penzionog sistema i problem starenja stanovništva. Stanovništvo, 51(1), 91–102.
  • UNECE. (2009). Politika starenja: Uvođenje pitanja starenja stanovništva u sve oblasti politike. Geneva: UNECE.
  • World Bank. (2025). Fertility rate, total (births per woman) – Serbia. Available at: https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.TFRT.IN?locations=RS, Acce- ssed 16.4.2025.
  • World Health Organization – WHO. (2020). Decade of Healthy Ageing 2020– 2030. Available at: https://social.desa.un.org/sdn/decade-of-healthy-age- ing-2021-2030, Accessed 3.1.2026.
  • World Health Organization – WHO. (2024). Health at a Glance – Serbia (Country profile). Available at: https://data.who.int/countries/688, Accessed 3.1.2026.
  • Zdravković, A., Domazet, I., Nikitović, V. (2012). Uticaj demografskog starenja na održivost javnih finansija u Srbiji. Stanovništvo, 50(1), 19–44.
  • Zrinščak, S. (2012). Aktivno starenje, rodna ravnopravnost i socijalna uključe- nost. Revija za socijalnu politiku, 19(1), 73–81.