TEORIJSKE DILEME KONSTITUISANJA DOMSKE PEDAGOGIJE KAO PEDAGOŠKE DISCIPLINE

Uzdanica XIX 2 (2022), (str. 161-179)

AUTOR(I): Milan S. Komnenović, Predrag Ž. Živković, Dušan P. Ristanović

E-ADRESA: mkomnenovic@pefja.kg.ac.rs

Download Full Pdf 

DOI: 10.46793/Uzdanica19.2.161K

SAŽETAK: 

Ovaj rad sa teorijsko-metodološkog aspekta razmatra pitanje moguć- nosti i opravdanosti konstituisanja domske pedagogije kao zasebne pedagoške discipli- ne. Analizirane su tri suštinske karakteristike koje determinišu odgovor na posta- vljeno pitanje: a) određenje pojmova ’dom učenika’ i ’internat’ u relevantnoj literaturi, b) pozicija i funkcija doma učenika i internata u vaspitno-obrazovnom sistemu i v) po- zicija domske pedagogije u okviru nauke o vaspitanju i njen odnos sa ostalim pedagoškim disciplinama. Pokazano je da, kada su domovi učenika i internati u pitanju, u naučnoj i stručnoj literaturi postoji saglasnost da se radi o jedinstvenim institucijama vaspit- no-obrazovnog sistema koje imaju značajan pedagoški potencijal i uticaj na učenike. Vaspitno-obrazovni rad koji se odvija u njima visoko korespondira sa vaspitanjem i obrazovanjem u porodičnom i školskom kontekstu, ali je i dovoljno specifičan da može da se sagledava sa aspekta posebne pedagoške discipline. Primenjujući Burdijeov pri- stup za određivanje konstituisanosti socijalnih i društvenih nauka, kao i teorijsku analizu relevantnih naučnih radova, autori zaključuju da je moguće i opravdano domsku pedagogiju tretirati kao posebnu pedagošku disciplinu.

KLJUČNE REČI:

dom učenika, internat, domska pedagogija, sistem pedagoških di- sciplina, nauka o vaspitanju.

LITERATURA:

  • Antonijević, R. (2012). Osnove procesa vaspitanja. Beograd: Filozofski fa- kultet.
  • Antonijević, R. (2013). Opšta pedagogija. Beograd: Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju.
  • Antonijević, R. (2014). Utemeljenje sistema znanja u pedagogiji. Beograd: Fi- lozofski fakultet – Institut za pedagogiju i andragogiju.
  • Banđur, V. i Potkonjak, N. (1999). Metodologija pedagogije. Beograd, Savez pedagoških društava Jugoslavije.
  • Backes, O. (2000): Jugendhilfein Internaten. Konzepte, Praxis und Entwicklung stationärer Jugendhilfe in Internaten in freier Trägerschaft. Frankfurt (Main).
  • Bass, L. (2014). Boarding Schools and Capital Benefits: Implications  for  Ur-  ban School Reform. The Journal of Educational Research, 107:1, 16‒35, DOI: 10.1080/00220671.2012.753855.
  • Birošević, V. (2014). Povijesni osvrt na pojavu i razvoj učeničkih domova. Napre- dak, 155(3), 323–332.
  • Bourdieu, P. (1995). La cause de la science. Actes de la recherche en sciences sociales, 106(1), 3‒10, https://www.persee.fr/docAsPDF/arss_0335-5322_1995_num_106_1_3131.pdf.
  • Vujisić-Živković, N. (2008). Proces disciplinarizacije u polju pedagoškog istraži- vanja i obrazovanja – prvi deo: Istorijsko-komparativni kontekst razvoja pedagogije kao univerzitetske discipline. Pedagogija, LXIII(4), 540–554.
  • Vujisić-Živković, N. (2009). Proces disciplinarizacije u polju pedagoškog istraživa- nja i obrazovanja – drugi deo: Savremeni razvoj pedagogije kao univerzitetske discipline. Pedagogija, LXIV(1), 42–59.
  • Vukasović, A. (2001). Pedagogija. Zagreb: HKZ „Mi”.
  • Deppe, U. (2019). Nur eine Episode? Überlegungen zu den Sozialisationsbedin- gungen und Biografien von ehemaligen Internatsschülerinnen und -schülern. Zeitschrift fürPädagogik, 65(2), 212‒226.
  • Gaztambide-Fernández, R. (2009). What is an elite boarding school?. Review of Educational Research, 79(3), 1090‒1128, https://doi.org/10.3102%2F0034654309339500. Gibson, A. (2014): Exzellente Persönlichkeiten und verantwortungsbewusste Po- tenzialträger im Fokus – Konstruktionen des Schülerhabitus in exklusiven Internatsgymnasien. In: W. Helsper, R.-T. Kramer, S. Thiersch, (Hrsg.), Schülerhabitus. Theoretische und empirische Analysen zum Bourdieuschen Theorem der kulturellen Passung. Wiesbaden, S., 368‒387.
  • Gibson, A. (2017). Klassenziel Verantwortungselite. Eine Studie zu exklusiven, deut- schenInternatsgymnasienundihrerSchülerschaft. Wiesbaden.
  • Grandić, R. i Stipić, M. (2010). Prilozi domskoj pedagogiji. Novi Sad: Savez pe- dagoških društava Vojvodine; Vršac: Visoka škola za strukovnih studija za obrazovanje vaspitača „Mihailo Palovˮ.
  • Graham, A. G. (2012). The power of boarding schools: a historiographical re- view. American Educational History Journal, 39(1‒2), 467–481, https://link.gale.com/apps/doc/A305660543/AONE?u=anon~60b4a30f&sid=googleScholar&xid=b8472089.
  • Haep, C. (2015a): Das Internat als ’fürsorgliche’ Institution. In: C. Haep (Hrsg.), Grundfragen der Internatspädagogik. Würzburg, 123‒134.
  • Haep, C. (Hrsg.) (2015b). Grundfragender Internatspädagogik. Theorie und Praxis. Würzburg, Königshausen & Neumann.
  • Hilscher, E. (2020). Internatspädagogik – Wie kann es heute auch wirtschaftlich gelingen? Engagement, 38(3), 168–175.
  • Hofstetter, R. & Schneuwly, B. (2002): Institutionalisation of Educational Sciences and the Dynamics of Their Development. European Educational Research Journal, 1(1), 3–26.
  • Howard, W. A. (2016). Adjustingto boarding in an international boarding school: A grounded theory research study (Doctoral dissertation), Canada: Nipissing University.
  • Hrvatić, N. (2002). Domska pedagogija: od teorije do odgojne prakse. U V. Rosić (ur.), Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse (190–202). Rijeka: Filozofski fakultet.
  • Ješić, D. (2009). Domska pedagogija. Jagodina: Pedagoški fakultet.
  • Kolesarić, P. (2019). Odgojno djelovanje u učeničkom domu. Časopis za odgojne i obrazovne znanosti Foo2rama, 3(3), 51–66.
  • Konkurs za prijem učenika srednjih škola u Republici Srbiji u ustanove za smeštaj i ishranu učenika za školsku 2020/2021. godinu (2020). Beograd: Mi- nistarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Privredno društvo Prosvetni pregled d. o. o.
  • Konkurs za prijem učenika srednjih škola u Republici Srbiji u ustanove za smeštaj i ishranu učenika za školsku 2021/2022. godinu (2021). Beograd: Mi- nistarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Privredno društvo Prosvetni pregled d. o. o.
  • Komnenović, M. (2018). Postavke slobodnog vremena učenika u domovima srednjih škola. U: M. Lončar-Vujnović (prir.), Naukabez granica: Obrazovanje bez granica. Kosovska Mitrovica: Filozofski fakultet Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, 399–414.
  • Komnenović, M. (2020a). Uloga, mesto i značaj doma učenika srednjih škola u vaspitno-obrazovnom sistemu. Zbornik radova, 23(22). Užice: Pedagoški fakultet u Užicu, 67–84. DOI: 10.5937/ZRPFU2022067K
  • Komnenović, M. (2020b). Problemi definisanja predmeta domske pedagogi- je. U: S. Marinković (prir.), Naukai nastava u vaspitno-obrazovnom kontekstu (217–230). Užice: Pedagoški fakultet. DOI 10.46793/STEC20.217K.
  • Kocić, LJ. (2004). Problem definisanja predmeta pedagogije i njenog razgra- ničenja od drugih nauka. U: N. Trnavac (ur.), Jugoslovenskapedagogija druge polovine 20. veka (23–38). Užice – Beograd: Učiteljski fakultet – Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta.
  • Klapan, A. (1996). Učenje u učeničkom domu. Rijeka: Pedagoški fakultet. Krneta, Lj. i Potkonjak, N. (1968). Pedagogija 1 i 2. Zagreb: Matica hrvatska. Krulj, R., Kačapor, S. i Kulić, R. (2003). Pedagogija. Beograd: Svet knjige.
  • Krüger, H. & Rauschenbach, T. (2000): Einleitung. In: dies.. (Hrsg.): Einführungin die Arbeitsfelder des Bildungs- und Sozialwesens. Opladen, 9‒14.
  • Kušević, B. (2020). Čime se bavi porodična pedagogija: pozicija porodične pedagogije u hrvatskom i međunarodnom naučnom prostoru. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 52 (1), 40–80, https://doi.org/10.2298/ZIPI2001040K.
  • Ladenthin, V. (2009). Das Internat im Schulsystem. In: V. Ladenthin, H. Fitzek, & M. Ley (Hrsg.), Das Internat: Struktur und Zukunft. Ein Handbuch (154–272). Würzburg: Ergon.
  • Lehrer, J., Bauer, J. & Wohlmuth, G. (2019). Systematische pädagogische Wei- terent-wicklung der Berufsschulinternate (Internate als Bildungsinstitutionen) – Kom- pensationspädagogische Perspektiven, https://www.lbsheim-hallein.salzburg.at/fileadmin/user_upload/Systematische_paedagogische_Weiterentwicklung_der_Berufsschulinternate_phscript_2018_Nr._13.pdf.
  • Loer, B. (2015). Das Internat als Lernort. In: C. Haep (Hrsg.), Grundfragender In- ternatspädagogik: Theorie und Praxis (S. 199–214). Würzburg: Königshausen u. Neumann.
  • Marić Jurišin, S. (2018). Humanističko-ekološka dimenzija u teorijskim polazištima vaspitanja i obrazovanja za održivo društvo. Pedagoška stvarnost, 64(1), 62–75.
  • Martin, A., Papworth, B., Ginns, P. & Liem, G. A. (2014). Boarding School, Aca- demic Motivation and Engagement, and Psychological Well-Being: A Large-Scale Investi- gation. American Educational Research Journal, 51(5), 1007–1049.
  • Martin, A., Papworth, B., Ginns, R. & Malmberg, L. E. (2015). Motivation, En- gagement, and Social Climate: An International Study of Boarding Schools. Journal of Educational Psychology, 108(6), 772–787.
  • Matijević, M., Bilić, V. & Opić, S. (2016). Pedagogijazaučitelje i nastavnike. Za- greb: Učiteljski fakultet.
  • Merkens, H. (2006). Pädagogische Institutionen. Pädagogisches Handeln im Span- nungsfeldvon Individualisierung und Organisation. Wiesbaden: Verlag für Sozialwissen- schaften, https://doi.org/10.1007/978-3-531-90198-5.
  • Mušanović, M. i Lukaš, M. (2011). Osnove pedagogije. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo.
  • Rosić, V. (2001). Domski odgoj. Rijeka: Graftrade. Rosić, V. (2007). Domska pedagogija. Zadar: Naklada.
  • Richartz, A. (2002). Unterstützen ‒ Anregen ‒ Konflikte bewältigen: Grundlagen einer modernen Internatspädagogik. In: A.-M. Elbe & J. Beckmann (Hrsg.), Lebenskonzep- te für Sporttalente. Dokumentation der 1. Tagung der Eliteschulen des Sports in Kienbaum vom 26‒28. September 2001 (S. 54‒66; 96‒97). Frankfurt a. M.: DSB.
  • Rühle, J. L. (2017). Jugend zwischen Familie und Internat – Eine biografie-rekonst- ruktive Studie zur Bedeutung von Anerkennung für die Identitätsentwicklung im Jugendalter. Doktorarbeit, Universität Gießen.
  • Potkonjak, N. i Šimleša, P. (gl. ur.) (1989). Pedagoška enciklopedija. Beograd: Za- vod za udžbenike i nastavna sredstva.
  • Papworth, B. (2014). Attending Boarding School: A Longitudinal Study Of Its Role in Students’ Academic and Non-Academic Outcomes. Doctoral Thesis. University of Sidney: Faculty of Education and Social Work.
  • Peyerl, K. (2019). Jugend im Internat Eine Untersuchung zum Erleben von Fremd-, Mit- und Selbstbestimmung im Spannungsverhältnis von Jugend- und Organisationsleben. Marburg: Philipps Universität, Dissertation.
  • Ćuk, M. (2012). Odgojni rad odgajatelja i ponašanja učenika u učeničkim domovi- ma. Pedagogijska istraživanja, 9(1–2), 223–238.
  • Cookson, P. W. (2009). Perspectives on elite boarding schools. In: M. Berends, M. G. Springer, D. Ballou, & H. J. Walberg (Eds.), Handbook of research on school choice
  • (pp. 461–478). New York, NY: Routledge.
  • Stojnić, M. (2002). Dom učenika druga škola. Beograd: Institut za ekonomiku i finansije.
  • Sullivan, A. (2001). Cultural capital and educational attainment. Sociology, 35, 893–912.
  • Trnavac, N. i Đorđević, J. (2005). Pedagogija. Beograd: Naklada.
  • Trnavac, N. (2005). Prilozi domskoj – internatskoj pedagogiji. Školska pe- dagogija – predavanja i članci – druga knjiga. Beograd: Naučna knjiga komerc.
  • Tenorth, H. E. & Tippelt, R. (2012). Internatsformen. In: dies. (Hrsg.). Beltz Lexi- kon Pädagogik. Weinheim: Beltz.
  • Tenorth, H. E. (2019): Internate in ihrer Geschichte. Zur Historiographie einer Bildungswelt. Zeitschrift für Pädagogik, 65(2), 160‒181.
  • Teodosić, R. (gl. ur.) (1967). Pedagoški rečnik. Beograd: Institut za pedagoška istraživanja.
  • Cvetković, M. (2012). Neophodnost interdisciplinarnog proučavanja soci- jalno-pedagoških fenomena. U: S. Dimitrijević, E. Miljković-Bojanić, D. Zaha- rijevski, J. Todorović, B. Jevtić, J. Marković, D. Popović-Srdanović, D. Mašović, D. Marković, D. Pavlović, i S. Blagojević (ur.), Obrazovanje i savremeni univerzi- tet, tematski zbornik radova sa naučnog skupa (str. 119‒133). Niš: Filozofski fakultet.
  • Zovko, A. i Vukobratović, J. (2018). Domske aktivnosti u kontekstu pedagogije slobodnog vremena. U: N. Kepeš (ur.), Izazovii perspektive pomagackih profesija 1 (219– 236). Bihać: Islamski pedagoški fakultet.
  • Züchner, I., Peyerl, K. & Siegfried, L. M. (2018). Internate in Deutschland. Annä- herungen an ein heterogenes Feld. ZeitschriftfürPädagogik, 64(4), 417‒440.
  • Züchner, I., Schrödter, M. (2020). Internate. In: P. Bollweg, J. Buchna, T. Co- elen, H. U. Otto (Eds), Handbuch Ganztagsbildung. Springer VS, Wiesbaden, https://doi.org/10.1007/978-3-658-23230-6_84.
  • Živković, P. (2004). Interdisciplinarnost – načelo i uslov razvoja pedagogije. Zbornik radova Filozofskog fakulteta, XXXIV, 65–78.
  • Šimleša, P. (1971). Pedagogija. Zagreb: Pedagoško-književni zbor.