Mogućnosti i značaj virtuelnih poseta muzejima na časovima likovne kulture

Uzdanica XIX 1 (2022), (str. 345-358)

AUTOR(I): Milena M. Stojanović Stošić, Marija M. Nešić

DOI: 10.46793/Uzdanica19.1.345SS

SAŽETAK:

Muzeji u sebi prožimaju tradiciju i kulturu, te su idealna mesta za učenje, podsticanje dečjeg interesovanja za umetnost i razvijanje osećaja za lepo. S obzirom na to da nije uvek izvodljivo obići izložbu sa učenicima ili organizovati čas estetskog procenjivanja u muzeju, otvara se mogućnost za virtuelni obilazak. Mnogi svet- ski, ali i domaći muzeji nude ovu opciju. Zahvaljujući tome, učenici mogu da posmatraju vrhunska umetnička dela iz svojih učionica, ali i da dožive sam ambijent muzejskog prostora. U radu je predstavljen onlajn obrazovni program Narodnog muzeja u Beogradu pod nazivom Narodni muzej na času koji obuhvata dve vrste aktivnosti: muzej iz školske klupe i video-radionice, čime se ukazuje na potrebu i značaj upoznavanja učenika sa muzejskim postavkama i zbirkama. Cilj rada jeste da se prikažu, približe i razmotre mogućnosti za virtuelne posete nekim od najpoznatijih svetskih i domaćih muzeja na časovima likovne kulture u nižim razredima osnovne škole, što zahteva kompleksnije formalno obrazovanje budućih učitelja iz oblasti umetnosti.

KLJUČNE REČI:

likovna kultura, muzeji, umetnička dela, virtuelne posete muzejima.

LITERATURA:

Belamarić (1987): D. Belamarić, Dijete i oblik, Zagreb: Školska knjiga.
Vejer (2004): K. Weier, Empowering Young Children in Art Museums: letting them take the lead, Contemporary Issues in Early Childhood, 5(1), 106‒116.
Zupančić (2006): T. Zupančić, Metoda likovnopedagoškog koncepta: priručnik za učitelje, Ljubljana: Zavod RS za školstvo.
Ilić (2015): V. Ilić, Informaciono-komunikaciona tehnologija kao fak- tor podizanja kvaliteta nastave likovne kulture, Doktorska disertacija, Beograd: Učiteljski fakultet.
Karlavaris (1987): B. Karlavaris, Metodika nastave likovnog vaspitanja, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Kuščević (2013): D. Kuščević, Likovno-umjetnička djela u nastavi likovne kul- ture, u: H. Ivon, S. Tomaš (ur.), Dani osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije, Zbornik radova 9, Split: Hrvatski pedagoško-književni zbor – Ogranak Split, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 87–99.
Pavlović (2016): M. Pavlović, Uloga likovnog dela u vaspitanju i obrazo- vanju dece predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta, Inovacije u nastavi, 29(1), 16‒28.
Selaković (2015): K. Selaković, Umetničko delo u funkciji podsticanja likovnih sposobnosti kod učenika mlađeg školskog uzrasta, Doktorska disertacija, Novi Sad: Filzofski fakultet.
Stojanović Stošić (2016): M. Stojanović Stošić, Razvijanje kreativnih sposobnosti dece kroz nastavu likovne kulture primenom taktilnih, vizuelnih i auditivnih podsticaja, Doktorska disertacija, Niš: Pedagoški fakultet.
Roca (1981): J. Roca, Likovni odgoj u osnovnoj školi: priručnik za nastavnike likov- nog odgoja i razredne nastave, Zagreb: Školska knjiga.
Hauzen (2001–2002): A. Housen, Aesthetic Thought, Critical Thinking and Trans- fer, Arts and Learning Research Journal, 18(1), 99‒131.
Kovelo (2010): S. Covello, A review of digital literacy assessment instruments, Syracuse University School of Education / IDD & E, IDE-712: Analysis for Human Performance Technology Decisions. Preuzeto 5. 11. 2021. sa http://www.apescience.com/id/ fulltext/ research-on-digital-literacy-assessment-instruments.
Škorc (2012): B. Škorc, Kreativnost u interakciji, Zemun: Mostart.