Boje u rečniku „Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku“ Abdulaha Škaljića

Uzdanica XVIII 1 (2021), (str. 181-196)

AUTOR(I): Snežana T. Milić

E-ADRESA: s_tatalovic@yahoo.co.uk

Download Full Pdf 

DOI: 10.46793/Uzdanica18.1.181M

SAŽETAK:

Srpski jezik još uvek obiluje turcizmima, ali su zato boje – pravi „pokazatelj prolaznosti”. Budući da veliki broj leksema izlazi iz jezika i da su razlozi njihovog nestanka različite prirode, u ovom radu pokušaćemo da odgovorimo na pitanje zašto upravo boje pripadaju pomenutim (nestajućim) leksemama i o kakvim je to nijansama boja reč. Predmet našeg interesovanja je popis i opis naziva za boje u rečniku Turcizmiu srpskohrvatskom jeziku Abdulaha Škaljića. Analizi smo pristupali sa leksičko-semantičke i etimološke strane, uz pomoć komparativne metode. Cilj nam je bio da prikažemo kako je čitav jedan spektar boja nestao iz upotrebe u savremenom srpskom jeziku i kako su mnogi turcizmi zamenjeni rečima iz drugih jezika. Ova tema trebalo bi da ostane otvorena i za mnoga naredna istraživanja.

KLJUČNE REČI:

boje, nijanse, turcizmi, pozajmljenice, lekseme

LITERATURA:

IZVOR

Škaljić (1989): A. Škaljić, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Sarajevo: Svjetlost.

LITERATURA

Ivić (1993): M. Ivić, O razlikovanju ljudi po boji, Južnoslovenskifilolog, XLIX, Beograd: Institut za srpski jezik SANU, 1–21.

Ivić (1995a): M. Ivić, O zelenom konju, novi lingvistički ogledi, Biblioteka XX vek, Beograd: Slovograf.

Ivić (1996): M. Ivić, O izrazima „plav” i „modar”: nova saznanja, Južno- slovenskifilolog, LII, Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti i Institut za srpski jezik SANU, 11–17.

Ivić (1999): M. Ivić, „Belo” kao lingvistički i kulturološki problem, Ju- žnoslovenski filolog, LV, Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti i Institut za srpski jezik SANU, 1–19.

Petrović (2001): S. Petrović, Otvoreno i zatvoreno kao oznaka za svetlu i tamnu nijansu boja, Kodovi slovenskih kultura, 6, Boje, 32–41.

Popović (1991a): LJ. Popović, O semantici naziva za boje u ruskom, ukra- jinskom i srpskom folkloru, Zbornik Matice srpske za slavistiku, 41, Novi Sad: Matica srpska, 149–154.

Popović (1991b): LJ. Popović, Semantičkipotencijal naziva za boje u ru- skom, ukrajinskom i srpskohrvatskom jeziku (na materijalu folklora XIX veka), magistarski rad, Beograd.

Popović (2001): LJ. Popović, O prototipskom i stereotipskom načinu kon- ceptualizacije boja u jeziku (na primeru slovenskog folklora), Kodovi slovenskih kultura, 6, 14–31.

Radenković (2008): LJ. Radenković, Boja kao obeležje mitoloških bića – slo- venske paralele, Južnoslovenskifilolog, LXIV, Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti i Institut za srpski jezik SANU, 337–346.

RMS (1990): Rečnik srpskohrvatskoga knjiženog jezika, drugo fototipsko iz- danje, Novi Sad: Matica srpska.

RSJ (2007): Rečnik srpskoga jezika, Novi Sad: Matica srpska.

Simeon (1969): R. Simeon, Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva I–II, Zagreb: Matica hrvatska.