ŽIVOT I MOĆ: LIK ARNOLDA KRAUSHARA U ROMANU TUCANJE KAMENA KLEMENSA MAJERA

Nasleđe 51 (2022), str. 275-286

AUTOR(I): Marina M. Petrović Jilih

E-ADRESA: marinajulichkg@gmail.com

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/NasKg2251.275PJ

SAŽETAK:

U istraživanju prikazanom u ovom radu predstavlja se jedno od mogućih tumačenja romana Tucanje kamena Klemensa Majera. Ana- lizom egzistencijalnih, psiholoških, simboličkih i narativ- nih aspekata u kojima se ispoljava jedan od glavnih likova romana, ukazuje se postojanje dveju suprotstavljenih smisaonih ravni romanesknog sveta i uopšte ljudske prirode: otuđenosti čoveka   u savremenom društvu i njegovog neprekidnog traganja za emoci- onalnom bliskošću. Mnoštvu likova iz sveta prostitucije, tih tragičnih junaka i junakinja našeg doba, o kojima Majer pripo- veda, a čije su životne priče povezane u nesreći koju snose i, opet, nezavisne jedna od druge, zajednički je vapaj za individualizmom, autentičnošću i srećom.  Određeni  i  utamničeni  društvenim i kulturnim okvirima u kojima su se našli u nikad dovršenoj borbi za blagostanjem, likovi romana Tucanje kamena katkad ipak dobijaju (gotovo skrivenu) šansu da u ljudskim vrednostima, poput vere u život, ljubav i ljudsko biće ponovo pokušaju da pro- nađu sebe. Cilj rada je da ovo sudbinsko traganje za vrednostima suštinskog samoostvarenja pokaže kroz figuru Arnolda Kraus- hara, koji se otvara neobičnoj moći ljubavi ali i moći uništenja ljubavi. Čini se otuda kako Majerov roman predstavlja apoka- liptičku viziju savremenog sveta, u kojoj se ispituje kako to šta čovek želi, tako i to šta u vezi sa onim što želi može da uradi.

KLJUČNE REČI:

otuđenost, bliskost, veliki grad, prostitucija, kapital, moć, podzemni svet, Orfejev povratak, čitanje, život

LITERATURA:

  • Agneze 2010:  B. Agnese, Das Bild der Psychoanalyse und Psychiatrie bei Inge-  borg Bachmann und Sylvia Plath, u: N. Šlibar (red.), Ingeborg Bachmann weiter lesen und weiter schreiben, Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete, 12–26.
  • Bodrijar 1990: J. Baudrillard, Das Jahr 2000 findet nicht statt, Berlin: Merve.
  • Borman 2013: D.C. Bormann, Literatur interpretieren. Ein Analyse-Tool, Göttingen/ Bristol: AG der Verlage Vandenhoeck&Ruprecht.
  • Valdenfels 2002: B. Waldenfels, Bruchlinien der Erfahrung, Frankfurt a. M.: Suhrkamp.
  • Kembel 2007: J. Campbell, Junak s tisuću lica, s engleskog preveo Vladimir Cvetković Sever, Zagreb: Fabula Nova.
  • Leskovec 2012: A. Leskovec, „Von der Lust am Unbehagen”, u: K. Donko/N. Šlibar (red.), Gefühlswelten und Emotionsdiskurse in der deutschsprachiger Litera- tur, Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete, 247–255.
  • Majer 2017: K. Majer, Tucanje kamena, Beograd: Radni sto.
  • Majer 2016: C. Meyer, Der Untergang der Äkschn GmbH. Frankfurter Poetikvorlesun- gen, Frankfurt am Main: Fischer Verlag.
  • Majer 2013: C. Meyer, Im Stein, Frankfurt am Main: Fischer Verlag.
  • Riman 2012: F. Riemann, Grundformen der Angst und die Antinomien des Lebens, München: Ernst Reinhart.
  • Šlibar (2016): N. Šlibar, „Wer lesen  kann, kann auch  allein sein  –  Distanz/Nähe und Nähe/Distanz aus literaturwissenschaftlicher Sicht, u: Petrović Jülich/ Vujčić (red.), Nähe und Distanz in Sprache, Literatur und Kultur, Kragujevac: FILUM, 13–29.
  • Šmit 1991: S. J. Schmidt, Grundriss der Empirischen Literaturwissenschaft, Frankfurt am Main: Suhrkamp.
  • Švarc-Frizel 2007: M. Schwarz – Friesel, Sprache und Emotion, Tübingen: A. Franke