STRATEGIJE POTISKIVANJA KRIVICE I KRITIČKO SUOČAVANJE S NACISTIČKOM PROŠLOŠĆU U ROMANU „U SENCI MOGA BRATA“ UVEA TIMA

Nasleđe 51 (2022), str. 259-274

AUTOR(I): Milena R. Nešić Pavković

E-ADRESA: milena.nesic.pavkovic@gmail.com

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/NasKg2251.259NP

SAŽETAK:

Na primeru romana U senci moga brata nemačkog pisca Uvea Tima prikazaće se da se Nemci koji su bili direktni učesnici Drugog svetskog rata na drugačiji način „sećaju” (ne)proživljene prošlosti od svojih potomaka, odnosno uočeno je da su prvi kori- stili strategije potiskivanja prošlosti, dok su drugi težili da se kritički suoče s teretom prošlosti koju su ne hoteći nasledili. U radu će se analizirati načini na koji se glavni junak izabranog romana/autor i pripadnici njegove porodice suočavaju s neslavnom prošlošću koja je uticala na identitet porodice, ali i na piščev lični identitet.

KLJUČNE REČI:

nacistička prošlost, krivica, počinioci, potomci, identitet, Uve Tim, U senci moga brata

LITERATURA:

  • Ameri 2000: Ž. Ameri, „Resantimani”, REČ Časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja, 57.3, Beograd, Fabrika knjiga, 143–155.
  • Asman 2011: A. Asman, Duga senka prošlosti: Kultura sećanja i politika povesti, Beograd, Biblioteka XX vek, prevela Drinka Gojković.
  • Asman/Frefert 1999: A. Assman/ U. Frevert, Geschichtsvergessenheit – Geschichtsver- sessenheit. Von Umgang mit deutschen Vergangenheit nach 1945, Stuttgart.
  • Đordano 2000: R. Đordano, „Druga krivica, ili kakav je teret biti Nemac”, REČ Časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja, 57.3, Beograd, Fabrika knjiga, 79–92.
  • Herš 2011: M. Hirš, „Generacija postsećanja”, Polja. Časopis za književnost i teoriju 496, 149–169.
  • Jaspers 2009: K. Jaspers, Pitanje krivice, Beograd, Fondacija Konrad Adenauer Beograd.
  • Kuljić 2009: T. Kuljić, Sociologija generacije, Beograd, Čigoja Levi 2002: P. Levi, Potonuli i spaseni, Beograd, Clio.
  • Margalit 2002: A. Margalit, The Ethics of Memory, Cambridge-Massachusetts-Lon- don, Harvard University Press.
  • Rajk 1925: Th. Reik, Geständniszwang und Strafbedürfnis, Leipzig/Wien/Zürich Riker  2015:  P.  Riker,  „O  pamćenju  i  podsećanju”,  Kolektivno  sećanje  i politike
  • pamćenja, priredili: Mihael Sládeček, Jelena Vasiljević, Tamara Petrović Tri-
  • funović, Beograd, Zavod za udžbenike, Ministarstvo prosvete, nauke i teh- nološkog razvoja i Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 167–181.
  • Sulejman 2002: S. R. Suleiman, „The 1.5 Generation: Thinking About Child Survivors and the Holocaust”, American Imago 59 (3), Johns Hopkins University Press 277–295.
  • Švan 2000: G. Švan, „Krivica zaodenuta ćutanjem”, REČ Časopis za književnost, kul- turu i društvena pitanja, 57.3, Beograd, Fabrika knjiga, 59–78.
  • Tim 2003: U. Timm, Am Beispiel meines Bruders, Köln, Kiepenheuer & Witsch. Tim 2008: U. Tim, U senci moga brata, Beograd, Laguna
  • Velcer/Meler/Čungal 2002: H. Welzer/S. Möller/ K. Tschuggnall, Opa war kein Nazi – Nationalsozialismus und Holocaust im Familengedächtnis, Frankfurt, Fis- cher Verlag.