SRPSKI PRAVOSLAVNI SVEŠTENICI I MONASI U SRPSKOJ KNJIŽEVNOSTI 18. I 19. VIJEKA

Nasleđe 50 (2021), str. 27-46

AUTOR(I): Goran M. Maksimović

E-ADRESA: goran.maksimovic@filfak.ni.ac.rs

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/NasKg2150.027M

SAŽETAK:

U ogledu je ukazano na značaj koji su srpski sveštenici i monasi imali u stvaranju nove srpske književnosti (18. i 19. vijek): od generacije Račana (s kraja 17. i sa početka 18. vijeka), preko Jovana Rajića, Dositeja Obradovića i Petra II Petrovića Njegoša, pa sve do četvorice mitropolita: Đorđa Nikolajevića, Mihaila Jovanovića, Serafima Perovića i Save Kosanovića. Posebna analitička pažnja usmjerena je među njima na Jovana Rajića, Dositeja Obradovića i Petra II Petrovića Njegoša, jer su stvorili najznačajnije i poetički najkreativnije djelo. Na primjeru Dositejevih djela napisanih na narodnom jeziku: Život i priključenija (1783–1788), kao i Sovjeta zdravago razuma (1784),  te njegovih rodoljubivih stihova: Pjesna o izbavljeniju Serbije (1789), Pjesna na insurekciju Srebijanov (1804) i Pjesna o ljepotama Serbije (1807), ukazano je na ulogu i značaj ovoga pisca u stvaranju nove srpske književnosti, kao i cjelokupnog srpskog rodoljubivog pjesništva 19. vijeka. Iz Njegoševog književnog stvaralaštva posebno su izdvojeni filozofsko-religijski spjev Luča mikrokozma (1845), dramski spjev Gorski vijenac (1847), kao i kratke lirske pjesme: „Oda suncu spjevata u noći bez mjeseca”, „Misao”, „Filozof, astronom i poeta”, koji su odigrali važnu ulogu u poetičkoj sintezi predromantičarskih i konstitisanju romantičarskih stilskih crta u srpskoj književnosti prve polovine 19. vijeka.

KLJUČNE REČI:

srpska književnost, srpski pravoslavni monasi, srpski pravoslavni sveštenici, memoari, putopisi, besjede, filološke rasprave, istoriografske studije

LITERATURA:

  • Grbić 2017: D. Grbić, „Lek protiv nepravde doktora samouka”, predg. u knjizi Jovan Rajić, prir. Dragana Grbić, Deset vekova srpske književnosti, knjiga br. 17, Novi Sad, 79–94.
  • Deretić 1994: J. Deretić, Kratka istorija srpske književnosti, treće, prerađeno i dopunjeno izdanje, Novi Sad: Svetovi, 346 s.
  • Deretić 1997: J. Deretić, Poetika srpske književnosti, Beograd: Filip Višnjić, 421 s.
  • Dučić 15004/4, Autobiografija Nićifora Dučića, Arhiv SANU, Zaostavština Nićifora Dučića, 15004/4.
  • Lompar 2010: M. Lompar, Njegoševo pesništvo, Beograd: Srpska književna zadruga, s. 153–205.
  • Kovačević 2009: V. Kovačević, Književni rad Joanikija Pamučine i kulturne prilike kod Srba u Hercegovini u doba nacionalnog buđenja (40-ih do 70-ih godina 19. veka), Pale: SKPD Prosvjeta.
  • Kosanović 2021: S. Kosanović, „Srpske starine u Bosni”, Ljetopisi, prir. Vojo Kovačević, Edicija Srpski pisci u Bosni i Hercegovini, knjiga 6/1, Banja Luka: Matica srpska – Društvo članova Matice srpske u Republici Srpskoj, str. 271–277.
  • Maksimović 2004: G. Maksimović, „Dositej Obradović kao pjesnik ustanka i tradicija srpskog rodoljubivog pjesništva u HIH vijeku”, Prvi srpski ustanak u knjigama 1804-1813, Zbornik radova, Beograd: Narodna biblioteka Srbije – Društvo za istoriju i teoriju knjige i čitanja – Biblioteka grada Beograda, s. 61–74.
  • Maksimović 2005: G. Maksimović, „Ljubavna lirika srpskog romantizma”, predg. u Nikad nije vito tvoje telo, antologija ljubavne lirike srpskog romantizma, Beograd: Srpska kinjiževna zadruga, s. 5–30.
  • Maksimović 2013: G. Maksimović, „Monaška samosvijest (Mitropolit Đorđe (Georije) Nikolajević”, Zaboravljeni književnici, kolo deseto, knjiga 27, Pale: Prosvjeta, s. 20–23.
  • Maksimović 2015: G. Maksimović, „Odnos periferije i centra u novoj srpskoj književnosti”, Ishodišta, god. I, broj 1, Temišvar-Niš, str. 177–184. Maksimović 2021: G. Maksimović, „Arhimandrit Nićifor Dučić između istoriografije i književnosti”, predg. u knjizi: Nićifor Dučić, izabrana proza, priredio za štampu: Goran Maksimović, Biblioteka „Srpska književnost u Bosni i Hercegovini”, knjiga 11, Banja Luka: Matica srpska – Društvo članova Matice srpske u Republici Srpskoj, str. 9–34.
  • Njegoš 2010: Petar II Petrović Njegoš, prir. Miro Vuksanović, Deset vekova srpske književnosti, knjiga 30, Novi Sad: Izdavački centar Matice srpske, 419 s.
  • Pavić 1976: M. Pavić, Jezičko pamćenje i pesnički oblik, Novi Sad: Matica Srpska, s. 191–260.
  • Pavić 1983: M. Pavić, Rađanje nove srpske književnosti, Beograd: Srpska književna zadruga.
  • Slijepčević 1991: Đ. Slijepčević, Istorije srpske pravoslavne crkve, knjiga druga, Od početka 19. veka do kraja Drugog svetskog rata, Beograd: Bigz 1991, str. 495–497.
  • Skerlić 1997: J. Skerlić, Istorija nove srpske književnosti, prir. Jovan Pejčić, Beograd: Zavod za udžbenike.
  • Stefanović 2008: M. D. Stefanović, „Prvi ep u srpskoj književnosti kao parodija junačkog epa”, pogovor u knjizi: Jovan Rajić, Boj zmaja sa orlovi, prir. Mirjana D. Stefanović, Beograd: Službeni glasnik, s. 109–126.