O PRONAĐENOM I IZGUBLJENOM SEĆANJU I IDENTITETU U ROMANU „AUSTERLIC“ VINFRIDA GEORGA ZEBALDA

Lipar 75 (2021), (str. 147-161)

AUTOR(I): Emilija P. Mančić

E-ADRESA: mila.mancic@gmx.de

Download Full Pdf 

DOI: 10.46793/LIPAR75.147M

SAŽETAK:

Književnost, sećanje i identitet predstavljaju pojmove koji su postali neizostavni deo savremenih rasprava u književnim i kulturološkim studijama. Polazeći od teorijsko metodoloških pristupa koji u okviru nemačkog govornog područja zastupaju Astrid Erl, Marion Gimnih i Ansgar Nining, cilj ovog rada je da se u delu Austerlic (2001) V. G. Zebalda ispitaju mogućnosti, ali i granice koje ima književnost kao medij za predstavljanje i izgradnju sećanja i identiteta. Takođe, cilj je da se analizom ukaže na značaj koji književnost ima kada je reč o mogućnosti da spoji istovremeno više različitih medija sećanja, kao i da se ukaže na ulogu književnog sećanja u kulturnoj memoriji. V. G. Zebald se u svojim delima na indirektan ili direktan način, kao u svom poslednjem romanu Austerlic, koji je ovde predmet analize, bavi temama koje su ga zaokupljale čitav život, naime holokaustom i razumevanjem novije nemačke istorije. Istraživanje tako ukazuje na različite medije i prostore sećanja koji za svrhu imaju narativnu (re)konstrukciju identiteta glavnog protagoniste, ali i na ograničene mogućnosti narativnog prenošenja traumatične prošlosti.

KLJUČNE REČI:

sećanje, identitet, književno sećanje, holokaust, V. G. Zebald

LITERATURA:

Primarna literatura

 

Zebald 2001: W. G. Sebald, Austerlitz, Hansa Verlag.

Zebald 2009: V. G. Zebald, Austerlic, prevela sa nemačkog Spomenka Krajčević, Beograd: Paideia.

 

Sekundarna literatura

 

Bal 2009: M. Bal, „Čitanje umjetnosti?” u: Purgar, Krešimir (ured.), Vizualni studiji: Umjetnost i mediji u doba slikovnog obrata, Zagreb: Centar za vizualne studije, 164– 165.

Bart 2004: R. Bart, Svetla komora – Nota o fotografiji, Beograd: Rad.

Benjamin 2006: V. Benjamin, O fotografiji i umetnosti, Beograd: Kulturni centar Beograd.

Egers 2011: Ch.Eggers, Das Dunkel durchdringen, das uns umgibt. Die Fotografie im Werk von W.G. Sebald. Frankfurt a. M.

Erl, Ninig 2005: A. Erll, A. Nünning, Gedächtniskonzepte der Literaturwissenschaft (Media and cultural Memory/ Medien und Kulturelle Erinnerung), De Gruyter.

Erl, Gimnih, Ninig 2003: A. Erll, M. Gymnich, A. Nünning, Literatur – Erinnerung – Identität: Theoriekonzeptionen und Fallstudien (Studies in English Literary and Cultural History (ELCH) /Studien zur Englischen Literatur- und Kulturwissenschaft (ELK), Taschenbuch.

Erl 2005: A. Erll, Kollektives Gedächtnis und Erinnerungskulturen: eine Einführung, Stuttgart: Metzler Verlag.

Fuks 2004: A. Fuchs, Die Schmerzensspuren der Geschichte. Zur Poetik der Erinnerung in W. G. Sebalds Prosa. Köln: Böhlau Verlag.

Kuljić 2006: T. Kuljić, Kultura sećanja, Beograd: Čigoja.

Linde 1993: C. Linde Life stories. The creation of coherence, New York: Oxford University Press.

Mozbah 2008: B. Mosbach, Figurationen der Katastrophe. Ästhetische Verfahren in

W.G. Sebalds „Die Ringe des Saturnund „Austerlitz”. Bielefeld.

Nihaus 2006: M. Niehaus, ”No Foothold. Institutions and Buildings in W.G.  Sebald s Prose”, In: Denham, S. / McCulloh, M. [Hg.] W.G. Sebald. History – Memory – Trauma. Berlin, New York, 315–333.

Šuvaković 2012: M.Šuvaković, „Arhiva građanskog rata/Arhiv: između stvarnosti  i fikcije , u: Umetnost i politika, Savremena estetika, filozofija, teorija i umetnost u vremenu globalne tranzicije, Beograd: Službeni glasnik.

Šuvaković 2012: M. Šuvaković, „Trauma holokausta, Belezi: rupe i praznine – film i arhitektura”, u: Umetnost i politika, Savremena estetika, filozofija, teorija i umetnost u vremenu globalne tranzicije, Beograd: Službeni glasnik, 181–193.

Šite 2011: U. Schütte, W.G. Sebald. Einführung in Leben und Werk, Vandenhoeck&Ruprecht.

Tejlor 1989: Ch.Taylor, Sources of the Self: The Making of Modern Identity, Cambridge: Harvard University Press.

Vajnberg 2006: M. Weinberg, Das „unendliche Thema“: Erinnerung und Gedächtnis in der Literatur/Theorie. Francke A. Verlag.

Vidershoven 1993: G. A. M. Widdershoven,”The story of life: Hermeneutic perspectives on the relationship between narrative and life history.” In: R. Josselson & A. Lieblich (Hrsg.), The narrative study of lives (Bd. 1). Newbury Park: Sage, 1–20.