IDENTITETI NEMACA I SRBA U DRAMI UGLJEŠE ŠAJTINCA „BANAT“

Lipar 75 (2021), (str. 129-145)

AUTOR(I): Nikolina N. Zobenica

E-ADRESA: nikolina@ff.uns.ac.rs

Download Full Pdf 

DOI: 10.46793/LIPAR75.129Z

SAŽETAK:

U drami Banat (2007) Uglješa Šajtinac prikazuje Nemce (Jozef, Ervin i Magdalena Volf) i Srbe (Dobrivoje, Đuđa, Svetislav) u Banatu tokom Drugog svetskog rata. Pod uticajem istorijskih prevrata i političkih sukoba likovi u drami nastoje da sačuvaju stari ili izgrade novi kolektivni identitet i održe njegovu koheziju pomoću kategorija pola (polni identitet), teritorije (teritorijalni identitet), klase i političkih ubeđenja (društveno- ekonomski i politički identitet), vere (verski identitet), nacije (nacionalni identitet), kao i kulture (kulturni identitet). Polazeći od teorije britanskog istorijskog sociologa Antonija Smita (1939–2016), jednog od začetnika proučavanja nacionalizma, u radu se istražuju različite manifestacije kolektivnog identiteta u Šajtinčevoj drami, u kontekstu hronotopa okupiranog Banata, sa ciljem da se utvrdi kohezivna snaga navedenih kategorija. Rezultati analize su pokazali da pol, teritorija, klasa, vera i nacija nemaju dovoljno snažan stepen kohezije, za razliku od politike i kulture koji nadilaze granice vremena i prostora i uspostavljaju snažniju povezanost među pojedincima.

KLJUČNE REČI:

Banat, Drugi svetski rat, hronotop, kolektivni identitet, podunavske Švabe, Srbi

LITERATURA:

Aleksić 2014: T. Aleksić, Šajtinac: Učestvujem u promenama kroz literaturu. ‹http:// www.b92.net/mobilni/kultura/915420›. 22. 11. 2020.

Bahtin 2008: M. Bachtin, Chronotopos, Stuttgart: Suhrkamp.

Bošković 2007: D. Bošković, Kako se kalio Banat. ‹https://www.danas.rs/kultura/ kako-se-kalio-banat/›. 22. 11. 2020.

Engels, Hojnaki 2007: B. Engels, S. Chojnacki, Krieg, Identität und die Konstruktion von Geschlecht. ‹https://www.fu-berlin.de/sites/gpo/int_bez/ frauenmenschenrechte/kriegidentitaetmenschenrechte/engels_chojnacki. pdf›. 13.2. 2021.

Komijeri 2009: K. Komijeri, Kulture i strategije, ili hiljadu načina prilagođavanja, u: K. Halpern, Ž-K. Ruano-Borbalan (ured.), Identitet(i): Pojedinac, grupa, društvo, Beograd: Clio, 105–112.

Mark 2009: E. Mark, Identitetska izgradnja pojedinca, u: K. Halpern, Ž-K. Ruano- Borbalan (ured.), Identitet(i): Pojedinac, grupa, društvo, Beograd: Clio, 41–50.

Medenica 2007: I. Medenica, Obična razvučenost,  Beograd:  Vreme, 840,  Beograd. ‹http://www.vreme.com/cms/view.php?id=487282›. 22. 11. 2020.

Pajić 2014: I. Pajić, Identitet – prostor – granica – strano: identitet migranta, Banja Luka: Filolog, 9, Banja Luka, 299–312.

Radojičić 2015: M. Radojičić, Andrićeva nagrada za 2014. godinu: Uglješa ŠAJTINAC. ‹https://bgedtculture.blogspot.rs/2015/10/andriceva-nagrada-za-2014- godinu.html›. 22. 11. 2020.

Ruano-Borbalan 2009: Ž-K. Ruano-Borbalan, Izgradnja identiteta, u: K. Halpern, Ž-K. Ruano-Borbalan (ured.), Identitet(i): Pojedinac, grupa, društvo, Beograd: Clio, 5–16.

Smit 2010: A. D. Smit, Nacionalni identitet, Beograd: Biblioteka XX vek. Frančeskini 2001: R. Franceschini, Sprachbiographien randständiger Sprecher, in:

Biographie und Interkulturalität: Diskurs und Lebenspraxis, Tübingen: Stauffenburg, 111–125.

Šajtinac 2004: U. Šajtinac, Život je melodrama. ‹http://www.plastelin.com/ content/view/96/89/›. 22. 11. 2020.

Šajtinac 2014: U. Šajtinac, Banat, u: 4 komada, Pančevo: Mali Nemo, 63–122. Ševalije, Gerbran 2009: Ž. Ševalije, A. Gerbran, Rečnik simbola, Novi Sad: Stilos.

Štraub 2011: J. Straub, Identität, in: F. ]aeger, B. Liebsch (Hrsg.), Handbuch der Kulturwissenschaften: Grundlagen und Schlüsselbegriffe, Stuttgart: Verlag J . B. Metzler, 277–303.