AUTOR(I): Katarina B. Subanović
E-ADRESA: katarina.subanovic@filum.kg.ac.rs
DOI: 10.46793/LIPAR73.179S
SAŽETAK:
Predmet ovog preglednog rada jesu rodno označene lekseme za nazive zanimanja, zvanja i titula u srpskom i engleskom jeziku. Osnovni zadatak jeste pružanje pregleda srbističke i anglističke literature u pogledu date tematike radi upoređivanja stavova i zaključaka u ova dva jezika. Konsultovana jezička građa podrazumevala je naučne studije, akademske debate i novinske članke, budući da data tematika predstavlja društveni problem na koji se može ukazati interakcijom naučnika (naučne studije, akademske debate) i javnosti (novinski članci). Metodološki postupak podrazumevao je nekoliko koraka. Prvi korak sastojao se od kreiranja tabelarnih anotiranih bibliografija koje su sadržale sledeće podatke: naslov studije/članka, predmet istraživanja, metodologiju, informacije o učesnicima u istraživanju ili informacije o korpusu, osnovne rezultate, ograničenja istraživanja i zaključak. Sledeći korak podrazumevao je selekciju relevantnih delova za problematiku kojom se bavimo i njihovo uključivanje u odgovarajuće odeljke ovog rada. Na kraju smo, na osnovu analiziranih studija, odnosno članaka, u srpskoj i engleskoj govornoj zajednici, izveli zaključak u pogledu date tematike. Osnovni rezultati pokazuju da se u oba jezika čine aktivni napori za ukidanje seksističkog jezika i rodne neravnopravnosti. Međutim, s obzirom na to da se srpski i engleski jezik razlikuju po tipološkoj klasifikaciji, tretiranje ovog problema vrši se na različite načine. Svi zaključci odnose se isključivo na analizirane radove. Neophodna su detaljna i sistematična empirijska istraživanja kako bi se uočeni zaključci mogli smatrati pravilom.
KLJUČNE REČI:
interkulturalna komunikacija, seksistički jezik, politički korektan jezik, rodno označene lekseme, zanimanja, zvanja i titule
LITERATURA:
Ajdžanović 2008: M. Ajdžanović, Funkcionalno opterećenje sufiksa za obeležavanje osoba, Novi Sad: Filozofski fakultet.
Begović 2016: B. Begović, Upotreba rodno osetljivog jezika i prikaz žena u štampanim medijima u Srbiji, Beograd: CM: Communication and Media Journal, 35, Beograd: 59–79.
Berisavljević 1986: S. Berisavljević, Jezik i pol: titule i zanimanja žene u banci, Novi Sad: Prilozi proučavanju jezika, 22, Novi Sad, 119–133.
Bern 2016: S. Bearne, From air hostesses to firemen… it’s time to drop gendered job titles, The Guardian, May 5, 2016. ‹https://www.theguardian.com/careers/2016/may/05/from-air-hostesses-to-firemen-its-time-to-drop-gendered-job-titles›. 04.05.2020.
Borlend 2010: S. Borland, Sexism kills off the ward Sister: Hospitals abolish job title as too ‘gender-specific’, The Daily Mail, May 4, 2010. ‹https://www.dailymail. co.uk/news/article-1271533/Sexism-kills-ward-Sister-Hospitals-abolish-job-title- gender-specific.html›. 02.05.2020.
Vidanović 2017: N. Vidanović, Administrativni stil i jezička rodna ravnopravnost, u: M. Kovačević (ured.), Savremena proučavanja jezika i književnosti, knj. I, Kragujevac: Filološko-umetički fakultet, 137–144.
Vud, Rajh 2003: J. T. Wood, N. M. Reich, Gendered Speech Communities, in: L. Samovar, R. Porter (ed.), Intercultural Communication: A Reader, Tenth Edition, Belmont: Wadsworth/Thomson Learning, 144–154.
Vederol 2002: A. Weatherall, Gender, Language and Discourse, New York: Routledge Inc.
Gabrijel i dr. 2008: U. Gabriel, P. Gygax, O. Sarrasin, A. Granham, J. Oakhill, Au pairs are rarely male: Norms on the gender perception of role names across English, French, and German, Berlin: Behavior Research Methods, 40(1), Berlin, 206–212.
Gabrijel i dr.. 2012: U. Gabriel, A. Garnham, O. Sarrasin, P. Gygax, J. Oakhill, Gender Representation in Different Languages and Grammatical Marking on Pronouns: When Beauticians, Musicians, and Mechanics Remain Men, Abingdon: Discourse Processes, 49, Abingdon, 481–500.
Goušer i dr. 2011: D. Gaucher, J. Friesen, A. C. Kay, Evidence That Gendered Wording in Job Advertisements Exists and Sustains Gender Inequality, Washington C.: Journal of Personality and Social Psychology, 101 (1), Washington D. C.: 109– 128.
Grubor 2014: J. Grubor, Rodno označene lekseme za nazive zanimanja, zvanja i titula u srpskom jeziku, Kragujevac: Nasleđe, 27, Kragujevac, 113–125.
Dalton 2019: D. Dalton, Sexist stereotyping of job titles puts women off. ‹ http://3plusinternational.com/2019/05/sexist-stereotyping-of-job-titles/›. 02.05.2020.
Kaldas-Kutlard 1995: C. L. Caldas-Coulthard, Maninthenews: themisrepresentation of women speaking in news-as-narrative discourse, in: S. Mills (ed.), Language and gender: interdisciplinary perspectives, London: Longman, 226–239.
Katler 2015: S. Cutler, Sexist Job Titles and the Influence of Language on Gender Stereotypes. ‹https://humanities.byu.edu/sexist-job-titles-and-the-influence-of- language-on-gender-stereotypes/›. 02.05.2020.
Kjubrič, Ferčajld 2016: M. Cubrich, J. Fairchild, Gender-linked job titles. ‹https:// www.researchgate.net/publication/328175942_Gender-Linked_Job_Titles›. 11.04.2020.
Kljajić 2007, D. Kljajić, Mladoženja nema ženski rod, Večernje novosti, 22.03.2007. ‹https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:195746- Mladozenja-nema-zenski-rod›. 25.04.2020.
Lason, Obrajan 2013: K. A. Lassonde, E. J. O’Brian, Occupational stereotypes: activation of male bias in a gender-neutral world, Hoboken: Journal of Applied Social Psychology, 43 (2), Hoboken, 387–396.
Levi 1995: J. Levi, Last one across is a big girl’s blouse: an examination of language use and gender in outdoor activities, New York: Journal of Adventure and Outdoor Leadership, 12 (1), New York, 25–26.
Martin, Nakajama 2010: J. N. Martin, T. K. Nakayama, Intercultural Communication in Contexts, Fifth Edition, Njujork: McGraw-Hill Companies, Inc.
Miler, Svift 1976: C. Miller, K. Swift, Words and Women, Njujork: Anchor Press.
Momčilović 2012: V. Momčilović, Prikaz žene u nedeljnicima „Novi Magazin“, „Vreme“ i „NIN“ u toku predizborne kampanje 2012. godine u Republici Srbiji, Novi Sad (master rad).
Odluka br. 57 2018: Kako imenovati zanimanja i titule ženskih osoba. ‹http:// www.ossj.rs/odluke-i-saopstenja/kako-imenovati-zanimanja-i-titule-zenskih- osoba/›. 05.04.2020.
Petrović 2019: A. Petrović, Dželatkinje srpskog pravopisa, RTS, 10.06.2019. ‹https://www.rts.rs/page/stories/sr/story/2948/smatracnica/3551306/dzelatkinje- srpskog-pravopisa.html›. 25.04.2020.
Piper 2009: P. Piper, Rodna ravnopravnost i jezik, NIN, 13.08.2009. ‹http://www. nspm.rs/kulturna-politika/rodna-ravnopravnost-i-jezik.html›. 25. 04. 2020.
Radić 2010: J. Radić, Imenički rod u jeziku i ravnopravnost polova u društvu, u: M. Kovačević (red.), Srpski jezik, književnost, umetnost, knj. I, Kragujevac: Filološko-umetnički fakultet, 43–56.
Savić 1981: S. Savić, Jezik i pol: termini za označavanje zanimanja koje vrše žene na fakultetu. VIII kongres psihologa SFRJ, sekcija: polne razlike. Zagreb.
Savić 1995: S. Savić, Jezik i pol: Istraživanja kod nas, Beograd: Ženske studije, 2 (3), Beograd, 228–244.
Savić 1998: S. Savić, Žena sakrivena jezikom medija: kodeks neseksističke upotrebe jezika, Beograd: Ženske studije, 10, Beograd (online izdanje).
Savić 2004: S. Savić, Žena sakrivena jezikom medija: Kodeks neseksističke upotrebe jezika, Novi Sad: Futura Publikacije.
Savić 2006: S. Savić, Rodna perspektiva jezika: predlog za standardizaciju, , u On je rekla: upotreba rodno senzitivnog jezika. Podgorica: Kancelarija za ravnopravnost polova Vlade Republike Crne Gore, 72–87.
Savić 2009: S. Savić, Rod i jezik, u: S. Savić, M. Čanak, V. Mitro, G. Štasni (prir.), Rod i jezik, Novi Sad: Futura publikacije, Ženske studije i istraživanja.
Savić 2011: S. Savić, Predlog za upotrebu rodno osetljivog jezika u vojsci: činovi žena, Beograd: Bezbednost Zapadnog Balkana, 19, Beograd, 46–56.
Savić 2011: S. Savić, Suggestions for using gender sensitive language in the armed forces: Women and military ranks, Belgrade: Western Balkans Security Observer, 19, Belgrade, 46–57.
Savić, Stevanović 2019: S. Savić, M. Stevanović, Vodič za upotrebu rodno osetljivog jezika u javnoj upravi u Srbiji, Beograd: Alta Nova.
Semovar, Porter 2003: L. Samovar, R. Porter, Understanding Intercultural Communication: An Introduction and Overview, in: L. Samovar, R. Porter (ed.), Intercultural Communication: A Reader, Tenth Edition, Belmont: Wadsworth/ Thomson Learning, 8–17.
Steriker 1981: A. Stericker, Does this “He” or “She” Business Really Make a Difference? The effect of Masculine Pronouns As Generics on Job Attitudes, Berlin: Sex Roles, 7(6), Berlin, 631–647.
Stošić 2016: I. Stošić, Vodič za promociju i prihvatanje rodno-senzitivnog jezika u Srbiji, Kosovu i Albaniji: Preporuke i dosadašnja praksa, Vranje: Romski centar za demokratiju.
Terzić 2006: B. Terzić, Veštački ženski, Politika, 05.09.2006. ‹http://www.politika. rs/sr/clanak/14670/%D0%92%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%87% D0%BA%D0%B8-%D0%B6%D0%B5%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8›. 25.04.2020.
Ćorić 1982: B. Ćorić, Mocioni sufiksi u srpskohrvatskom jeziku, Beograd: Filološki fakultet.
Filipović 2011: J. Filipović, Rod i jezik, u: I. Milojević, S. Markov (ured.), Uvod u rodne teorije, Novi Sad: Mediterran Publishing, 409–423.
Foster 2018: S. Foster, Job titles need to reflect modern times and go gender neutral.
British Journal of Nursing, 27(7), April 2018. Mag Online Library. 16.04.2020.
Hjulet, Bak Lus, Servon, S. A. Hewlett, C. Buck Luce, L. J. Servon, Stopping the Exodus of Women in Science. ‹https://hbr.org/2008/06/stopping-the-exodus-of- women-in-science›. 03.05.2020.
Cvetičanin Knežević, Lalatović 2019: H. Cvetičanin Knežević, J. Lalatović, Priručnik za upotrebu rodno osetljivog jezika, Beograd: Centar za ženske studije.