Glasnik prava 2 (2020), (str. 69-82)
AUTOR: Novović Dragan
E-ADRESA: adv.novovic@gmail.com
DOI: 10.46793/GP.1101.69N
SAŽETAK:
Ratna šteta uvek pogađa i lična građanska prava. Po završetku Drugog svetskog rata ni ranije jugoslovensko, a posle raspada Jugoslavije ni srpsko zakonodavstvo još uvek nisu dali odgovor na pitanje kako će pojedinci nadoknaditi pretrpljenu ratnu štetu. U ovom radu autor analizira nacionalne i međunarodne propise kojima se regulišu pitanja odgovornosti za štetu, i različite pristupe rešavanja problema naplate potraživanja nastalih po osnovu pričinjene štete u ratu. Na kraju dolazi do zaključka da međunarodno pravo ne sadrži precizne normativne standarde i kriterijume, pa ni instrumente prinude, kojima bi nametnulo isplatu ratne štete državama odgovornim za činjenje iste, već je ta problematika, čini se još uvek, pod uticajem konstelacije odnosa u međunarodnoj zajednici, što nužno vodi primeni jus ad bellum u datoj materiji.
KLJUČNE REČI:
ratna šteta, naplata ratne štete, Haške konvencije, Ženevske konvencije.