REKONFIGURACIJA ZVANIČNE ISTORIJE PUTEM SEĆANJA U ROMANIMA „VOLJENA“ TONI MORISON I „O LJUBAVI I SENCI“ IZABELE ALJENDE

Uzdanica XXI III (2024) (str. 9-23)

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Tijana Z. Matović

 

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/Uzdanica21.3.009M

SAŽETAK / ABSTRACT:

Premda su romani autorki koji su predmet analize u ovom radu specifični za različita nacionalna podneblja – američko i čileansko – Toni Morison i Izabela Aljende obe postavljaju pod reflektor ućutkane glasove „izgnane iz sećanja i bez odrednica” (Morison 2005: 323), potencirajući alternativna svedočanstva koja su marginalizovana ili potpuno isključena iz zvanične istorije. Komparativnom analizom romana Voljena (1987) i O ljubavi i senci (1984) pristupamo temama rekonfiguracije i reinterpretacije kanonskih verzija istorije, kao i reaproprijacije sećanja, koje se u dominantnom poretku subalterno markiranim pojedincima i kolektivima negira. Teorijsko-metodološki, rad se oslanja na koncepte istorijske metafikcije Linde Hačion i intraistorije Migela de Unamuna, kao i na postulate teorije traume, putem kojih se u navedenim romanima ispituju predstave drugosti, kao izopštene kategorije eks-centričnosti, validnost istorijskih narativa, kao i traumatična iskustva koja likove transformišu u kulturološki i društveno subverzivne jedinke.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

Toni Morison, Izabela Aljende, savremeni roman, istorija, sećanje, trauma, istorijska metafikcija, intraistorija, magični realizam.

LITERATURA / REFERENCES:

IZVORI
  • Aljende (2012): I. Aljende, O ljubavi i senci, Beograd: Evro-Giunti.
  • Morison (2005): T. Morrison, Beloved, London: Vintage Books.
LITERATURA
  • Beverli (1993): J. Beverley, Against Literature, Minneapolis: University of Minnesota Press.
  • Erl (1987): P. G. Earle, Literature as Survival: Allende’s The House of the Spirits, Contemporary Literature, 28/4, 543–554.
  • Felman (1993): S. Felman, What does a Woman Want?: Reading and Sexual Difference, Baltimore: Johns Hopkins University Press.
  • Ferguson (1991): R. Ferguson, History, Memory and Language in Toni Morrison’s Beloved, In: Susan Sellers (Ed.), Feminist Criticism: Theory and Practice, Toronto: University of Toronto Press.
  • Forman (1992): P. G. Foreman, Past-on Stories: History and the Magically Real, Morrison and Allende on Call, Feminist Studies, 18/2, 369–388.
  • Fuko (1972): M. Foucault, Power/Knowledge, New York: Pantheon Books.
  • Gordon (1987): A. Gordon, Isabel Allende on Love and Shadow, Contemporary Literature, 28/4, 530–542.
  • Hačion 1996: L. Hačion, Poetika postmodernizma: istorija, teorija, fikcija, Novi Sad: Svetovi.
  • Karut (1991): C. Caruth, Psychoanalysis, Culture and Trauma – Introduction, American imago, 48/1, 1–12.
  • Kerol (1992): D. Carroll, Povratak povijesti i politici, u: Vladimir Biti (ur.), Bahtin i drugi, Zagreb: Nakleda MD, 159–187.
  • Liotar (1988): Ž. F. Liotar, Postmoderno stanje, Novi Sad: Bratstvo‒Jedinstvo.
  • Mehren (1988): E. Mehren, The Stories of Her Life: Isabel Allende Weaves Novels of Private Pain, Public Passion, Los Angeles Times, Retrieved in August 2024 from http://articles.latimes.com/1988-02-10/news/vw-28090_1_isabel-allende/2.
  • Roden, Aljende (1991): J. Rodden, I. Allende, “The Responsibility to Tell You”: An Interview with Isabel Allende, The Kenyon Review, New Series, 13/1, 113–123.
  • Roudi (1995): C. Rody, Toni Morrison’s Beloved: History, “Rememory”, and a “Clamor for a Kiss”, American Literary History, 7/1, 92–119.
  • Soldatić (2002): D. Soldatić, Prilozi za teoriju novog hispanoameričkog romana, Beograd: Filološki fakultet; Kragujevac: Nova svetlost.
  • Spivak (1988): G. C. Spivak, Can the Subaltern Speak?, In: C. Nelson, L. Grossberg (Eds.), Marxism and the Interpretation of Culture, London: Macmillan, 66–111.
  • Vajers (1976): F. Wyers, Miguel de Unamuno, the Contrary Self, London: Tamesis Books Limited.
  • Venzel (1996): M. Wenzel, The “Other” Side of History as Depicted in Isabel Allende’s Of Love and Shadows, Literator, 17/3, 1–13.