DIGITALNI KVALITET ŽIVOTA U REPUBLICI SRBIJI: KOMPARATIV- NA ANALIZA NA OSNOVU INDEKSA DIGITALNOG KVALITETA ŽIVOTA

Naučna konferencija sa međunarodnim učešćem Politika ekonomske stabilnosti, digitalizacija obrazovanja i cirkularna ekonomija u državama Zapadnog Balkana, Knj. 5 (pp. 177-187)

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Slađana Vujičić

Download Full Pdf   

DOI: https://doi.org/10.46793/83138-02.177V

SAŽETAK / ABSTRACT:

Digitalna transformacija savremenih društava sve snažnije oblikuje kvalitet života stanovništva, pri čemu se uloga naprednih digitalnih tehnologija, posebno veštačke inteligencije, nalazi u sve većem fokusu akademskih i javnopolitičkih analiza. Cilj ovog rada jeste da se ispita položaj Republike Srbije prema Indeksu digitalnog kvaliteta života (Digital Quality of Life Index – DQL), uzimajući u obzir revidiranu metodologiju indeksa za 2025. godinu, u okviru koje je stub e-uprave zamenjen novim stubom, veštačkom inteligencijom. Analiza se zasniva na komparativnom pristupu, kojim se Srbija upoređuje sa odabranim zemljama regiona i Evropske unije, kroz ključne dimenzije DQL indeksa: pristupačnost interneta, kvalitet interneta, digitalnu infrastrukturu, digitalnu bezbednost i veštačku inteligenciju. Rezultati ukazuju da se Srbija nalazi u zoni srednjeg digitalnog kvaliteta života, sa izraženim prednostima u oblasti digitalne bezbednosti i institucionalne digitalne spremnosti, dok izazovi i dalje postoje u segmentima pristupačnosti interneta, kvaliteta infrastrukture i primene veštačke inteligencije. DQL indeks, posebno u svom revidiranom obliku, predstavlja relevantan analitički okvir za praćenje digitalnog blagostanja i oblikovanje javnih politika usmerenih ka unapređenju kvaliteta života u digitalnom dobu

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

digitalni kvalitet života, Indeks digitalnog kvaliteta života (DQL), digitalna transformacija, digitalno blagostanje

LITERATURA / REFERENCES:

  • Castells, M. (2010). The Rise of the Network Society (2nd ed.). Oxford: Wiley-Blackwell.
  • European Commission. (2022). Cybersecurity Strategy for the Digital Decade. Brussels: European Commission.
  • Ilić I, Milić I, Aranđelović M. Procjena kvaliteta života-sadašnji pristupi. Acta Medica Medianae, 2010;49(4):52−60
  • Ilić, I., Milić, B., & Aranđelović, Z. (2010). Procena kvaliteta života – sadašnji pristupi, Acta medica Medianae, ol. 49, br. 4, str. 52-60
  • International Telecommunication Union (ITU). (2022). Measuring Digital Development: Facts and Figures 2022. Geneva: ITU.
  • Nardo, M., Saisana, M., Saltelli, S., Tarantola, A., Hoffman, A. and Giovannini, (2008) Handbook on Constructing Composite Indicators: Methodology and User Guide. OECD Statistics Working Papers, 2005/*3, OECD Publishing, Paris.
  • OECD. (2020). Digital Economy Outlook 2020. Paris: OECD Publishing. https://doi.org/10.1787/bb167041-en
  • Parežanin M., Kragulj D., Jednak S., Minović J. (2021)Digitalizacija i održivo poslovanje u zemljama JIE, XIII Skup privrednika i naučnika SPIN ’21 Industrija 0 – Mogućnosti,izazovi i rešenja za digitalnu transformaciju privrede 8 – 9. novembar 2021, Beograd, Srbija
  • Portulans Institute. (2021). The Network Readiness Index 2021. Washington, DC: Portulans Institute.
  • Radović Marković , Vučeković M., Marković D. (2021) Fleksibilan rad u digitalnoj ekonomiji, Trendovi u poslovanju,vol.9,br.1.str. 25-31, Visoka škola za poslovnu ekonomiju i preduzetnitvo, Beograd
  • Rudež Jovan, Gajić Aleksandar, Vujičić Slađana (2019) Analiza veleprodajnog tržišta telekomunikacija u Republici SrbijiTrendovi u poslovanju, 7, br. 2, str. 68-77, 2019
  • Slavuj, L. (2012). Objektivni i subjektivni pokazatelji u istraživanju kvaliteta života. Geoadria, 17(1), 73–92.
  • Surfshark. (2021). Digital Quality of Life Index 2021.
  • United Nations Development Programme (UNDP). (2020). Human Development Report 2020: The Next Frontier – Human Development and the Anthropocene. New York: UNDP.
  • Van Deursen, A. J. A. M., & Helsper, E. J. (2018). The third-level digital divide: Who benefits most from being online? Communication and Information Technologies Annual, 10, 29–52.
  • Van Dijk, J. (2020). The Digital Divide. Cambridge: Polity Press.
  • World Health Organization (WHO). (1996). WHOQOL-BREF: Introduction, Administration, Scoring and Generic Version of the Assessment. Geneva: