AUTOR / AUTHOR(S): Aleksandar Gajić
DOI: 10.46793/82057-99-4.093G
SAŽETAK / ABSTRACT:
Pazvijajući tezu da su promene u predstavljanju heroja u književnosti pokazatelj promena u društvima i njihovim kulturama usled spoljašnjih i unutrašnjih uticaja, rad se osvrće na evoluciju prikaza heroja u srpskom romanu u periodu socijalističke Jugoslavije (1945–1991) pod uticajem evropske književnosti, odnosno evropskog kulturnog transfera. Usredsređenost na predstave heroja baca novo svetlo na to kako je posleratni „borbeni zamah“ društvene književnosti, u kojoj je ideološki, revolucionarni pogled na stvarnost spojen sa predmodernim, folklornim uticajima, bio zahvaćen revolucionarnim žarom koji se ogledao u povratku visokomimetskog, gotovo epskog junaka ove književnosti. Centralni deo rada daje i novi pogled na duboku podelu na „realiste“ i „moderniste“ u srpskoj književnosti koja je nastala od početka pedesetih godina, posle razlaza Jugoslavije sa Staljinom i Kominformom, a potom, kroz dela najznačajnijih romansijera naredne četiri decenije, prati evoluciju srpske književnosti i svih njenih faza (moderni realizam, neomodernizam sa svojim egzistencijalističko-apsurdističkim krilom, „proza u farmerkama“, postmodernizam i žanrovska književnost) u odnosu na promene u predstavljanju glavnih protagonista. Pravac ovog razvoja, međutim, jasno je ucrtan – tok transformacije junaka neumitno ide od visokomimetskih, epskih likova, do niskomimetskih, „običnijih“ junaka, a potom i do antiherojskih egzistencija smeštenih u središte narativa kojim dominiraju teme otuđenja, izgubljenosti i uznemirenosti u socijalno-psihološkim lavirintima.
KLJUČNE REČI / KEYWORDS:
heroj, kulturni transfer, modernizacija, evropska književnost, srpska književnost u socijalističkoj Jugoslaviji (1945–1991)
PROJEKAT/ ACKNOWLEDGEMENTS:
Istraživanje je sprovedeno uz podršku Fonda za nauku Republike Srbije, broj projekta 7747152,hCultural Transfer Europe-Serbia from the 19th to the 21st century– CTES.
LITERATURA / REFERENCES:
- Avramović, Marko, „Knjige ogledala: Cink i Mamac Davida Albaharija“, Književna istorija, No. 46/2014, str. 525–546.
- Gajić, Aleksandar, „Predstave heroja u srpskoj prozi 1804–1914. i evropski kulturni transfer“, u: Zbornik Kulturni transfer Evropa–Srbija u 19. veku, (Beograd: Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 2023).
- Deretić, Jovan, Istorija srpske književnosti, (Beograd: Trebnik, 1996).
- Ivanović, Radomir, Tumačenja savremenog romana, (Zagreb: August Cesarec, Zagreb, 1976).
- Kaloh Vid, Natalia, Kučiš, Vlasta, “Discourse Analysis in Translation Courses: The Question of Ideology and Culture”, in: Ying Cui and Wei Zhao, Handbook of Research on Teaching Methods in Language Translation and Interpretation, Weihai (Shandong University, 2014).
- Korać, Stanko, „Ivo Andrić prema stoicizmu i egzistencijalizmu“, u: Delo Ive Andrića u kontekstu evropske književnosti i kulture, (Beograd: Zadužbina Ive Andrića u Beogradu, 1981), str. 619–643.
- Lobačev, Đorđe, Baš Čelik i Biberče (1938–1943): Sabrana dela, knjiga treća, (Beograd, Makondo, 2021)
- Lojanica, Marija, „Antropološka trilogija Borislava Pekića i metafizička detektivska proza“, Književna istorija, No. 43/11, 2011, str. 215–228.
- Milinčević, Vaso, pogovor u: Heroj na magarcu Bulatović, Miodrag, (Beograd: Prosveta, 1983), str. 357.
- Milošević, Nikola, Ideologija, psihologija i stvaralaštvo, (Beograd: Prosveta,1984).
- Milošević, Petar, Storija srpske književnosti, (Beograd: Službeni glasnik, 2010).
- Palavestra, Predrag, Posleratna srpska književnost 1945–1970, (Beograd, Službeni glasnik, 2012).
- Radulović, Nemanja, Podzemni tok 2, (Beograd: Službeni glasnik, 2020).
- Tartalja, Ivo, „Pisac kao čitalac i čitalac kao pisac“, u: Delo Ive Andrića u kontekstu evropske književnosti i kulture, (Beograd: Zadužbina Ive Andrića u Beogradu, 1981), str. 15–24.
- Šamić, Midhad, „Pogled Ive Andrića na neke francuske pisce“. u: Delo Ive Andrića u kontekstu evropske književnosti i kulture, (Beograd: Zadužbina Ive Andrića u Beogradu, 1981), str. 703–717.