PROFESIJA URBANISTA U SRBIJI: USPON, PAD, ŠANSA

Urbanizam i održivi razvoj (2025) [pp. 169-174]

AUTHOR(S) / AUTOR(I): Jasmina Đokić, Ana Graovac

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/Urbanizam25.169DJ

ABSTRACT / SAŽETAK:

Profesija urbaniste u Srbiji prošla je kroz brojne faze – od pionirske, preko herojske do današnje, kada nije lako biti ponosan na nju. Posle evropskih vrednosti Emilijana Josimovića, modernizma Kovaljevskog, socijalističkih urbanista poput Maksimovića i Dobrovića, koji su doprinosili stvaranju kvalitetnih urbanih sredina i autonomije za profesiju uprkos ideološkim izazovima, posle razvoja istraživačkih instituta, časopisa, konkursa i savremenih teorijskih postavki, uloga urbaniste, preko gubitka kreativne funkcije i smanjenje stručnih normi, dolazi u stanje potpune “deregulacije”, bez skoro bilo kakvog pozitivnog uticaja na oblikovanje prostora, razvoj ili potrebe građana. Skup urbanista prava je prilika da se postavi pitanje o vrednosti i važnosti uloge urbanista za društvo. Kako i koliko doprinosimo opštem napretku, kvalitetu života i rada, razvoju i očuvanju prostora danas? Šta je uloga urbaniste u današnjem društvenom kontekstu? Kako da se rehabilitacijom odgovornosti i stvarnim radom na povećanju znanja, profesija urbaniste skine sa aparata i ponovo zaživi kao aktivan stvaralac gradova?

KEYWORDS / KLJUČNE REČI:

uloga urbanista, stručno znanje, javni interes, zakon o planiranju, inženjerska komora

REFERENCES / LITERATURA:

  • Blagojevic, Ljiljana (2004): Strategija modernizma u planiranju i projektovanju urbane strukture i arhitekture Novog Beograda: period konceptualne faze od 1922 do 1962, Univerzitet u Beogradu, Arhitektonski fakultet, Beograd.
  • Cuthbert, A. (2006): The Form of Cities: Political Economy and Urban Design, Oxford: Blackwell Publishing
  • Perović, M. (1980): Dobrović – tekstovi Nikole Dobrovića, u Beograd: Urbanizam i arhitektura.
  • Maksimović, B. (1957). „Generalni urbanistički plan Beograda — metodološki okvir i izazovi“. Grad.
  • Maksimović, B. (1981): Od arhitekture ka urbanizmu Novog Beograda, Beograd.
  • Maruna, M. i Graovac, A. (2021) Ka kritičko-refleksivnom planeru: prilog unapređenju prakse na primeru kompleksa „Avala filma“, Arhitektura i urbanizam, br. 52, str. 16-26.
  • Petovar, K. (2003), Nasi gradovi između države i građanina: urbana sociologija, Beograd: Institut za arhitekturu i urbanizam.