EKFRAZA KAO ESTETSKO-EGZISTENCIJALNI POSTUPAK U POEZIJI MUHAMEDA ABDAGIĆA

Nasleđe 63 (2026) [299-309]

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Sead M. Nasufović

Download Full Pdf  

DOI: https://doi.org/10.46793/NasKg2663.299N

SAŽETAK /ABSTRACT:

Rad analizira poeziju Muhameda Abdagića kroz pojam ekfraze kao estetsko-egzistencijalnog postupka: ne kao puku deskripciju umetničkog predmeta nego kao režim u kom se slika pretvara u mesto etičke odluke, traume i unutrašnjeg svedočenja. Teorijski okvir oslanja se na savremene intermedijalne uvide o odnosu reči i slike, ali težište rada čini blisko čitanje Abdagićevih pesama. Analiza pokazuje da se vizuelni motivi u njegovoj lirici najčešće javljaju kao odsustvo, ruina ili unutrašnji trag, te da slika deluje u prostoru etike pre nego u prostoru estetike. Pojedini stihovi izvode scene pada ili uništenja slike i pretvaraju ih u mesta sećanja, dok drugi premeštaju težište sa javnih panorama na čoveka, pri čemu se arhitektonski i urbani detalji javljaju kao modeli javnog etosa. Posebna pažnja posvećena je sakralnom ostatku u sekularnim prizorima i odbijanju naručilačke slike u korist etičkog kriterijuma iskustva. Rad razmatra i vremensku dimenziju ekfrastičkog glasa: sadašnje vreme pojačava performativnost prizora, dok prošlo vreme učvršćuje refleksivni patos. Zaključuje se da je Abdagićeva poetika prevashodno postekfrastička: pesma ne oživljava predstavu, nego artikuliše ono što ostaje nakon njenog gubitka: tišinu, pamćenje i etičku obavezu glasa. Predloženi čitalački protokol prenosiv je i na druge južnoslovenske i šire moderne lirske korpuse.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS: 

ekfraza, implicitna ekfraza, antiekfraza, Muhamed Abdagić, intermedijalnost, freska, tišina, odsustvo

PROJEKAT / ACKNOWLEDGEMENT:

Tema je izložena na međunarodnoj konferenciji Contexts, održanoj 1. decembra 2025. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu.

LITERATURA/ REFERENCES:

  • Abdagić 1952–1966: M. Abdagić, Zidanje, Sarajevo: rukopis, porodična arhiva.
  • Abdagić 1965: M. Abdagić, Slomljeni galop, Sarajevo: rukopis, porodična arhiva.
  • Abdagić 1966–1975: M. Abdagić, Okovani bandit, Sarajevo: rukopis, porodična arhiva.
  • Abdagić 1974: M. Abdagić, Po Bašeskiji, Sarajevo: rukopis, porodična arhiva.
  • Abdagić 1977: M. Abdagić, Lutajući brod, Sarajevo: IGKRO „Svjetlost”, OOUR izdavačka djelatnost.
  • Abdagić 1993: M. Abdagić, Iza Moreno, Novi Pazar: ITP „Damad”.
  • Haljinović 1966: M. A. Haljinović (Muhamed Abdagiċ), Feniks, Sarajevo: autorsko izdanje.
  • Hefernan 1993: J. A. W. Heffernan, Museum of Words: The Poetics of Ekphrasis from Homer to   Ashbery, Chicago: University of Chicago Press.
  • Jakobi 2007: T. Yacobi, Ekfrastički model: oblici i funkcije, Ulaznica, br. 204–205, Zre- njanin, juni 2007, 155–171. Prevod: V. Arsenić. [orig.] YACOBI 1998: T. Yacobi, “The Ekphrastic Model: Forms and Functions”, u: V. Robillard – E. Jongeneel (eds.), Pictures into Words: Theoretical and Descriptive Approaches to Ekphrasis, Amsterdam: VU University Press, 21–34.
  • Kabiljo-Šutić 1985: S. Kabiljo-Šutić, Rečnik književnih termina, Beograd: Nolit.
  • Leblan 2018: J. Leblanc, “Preface”, u: L. Louvel, The Pictorial Third: An Essay into Intermedial  Criticism, London–New York: Routledge, VII–XIII. https://doi.
  • org/10.4324/9780429485992
  • Luvel 2018: L. Louvel, The Pictorial Third: An Essay into Intermedial Criticism, prev. A. Tseti, London–New York: Routledge. https://doi.org/10.4324/9780429485992
  • Mičel 2007: W. J. T. Mitchell, Ekfraza i drugost, Ulaznica, br. 204–205, Zrenjanin, juni 2007, 173–201, Prevod: V. Arsenić. [orig.] MITCHELL 1994: W. J. T. Mitchell,
  • Picture Theory, Chicago: University of Chicago Press (poglavlje „Ekphrasis and the Other”).
  • Špicer 1955: L. Spitzer, ”The ‘Ode on a Grecian Urn,’ or Content vs. Metagrammar”, Comparative  Literature, 7, 3, Summer 1955, 203–225. https://doi. org/10.2307/1768227
  • Vagner 1996: P. Wagner, ”Introduction: Ekphrasis, Iconotexts, and Intermediality – the State(s) of the Art(s)”, u: P. Vagner (ed.), Icons – Texts – Iconotexts: Essays on Ekphrasis and Intermediality, Berlin–New York: De Gruyter, 1–40. https://doi. org/10.1515/9783110882599.1