EFEKAT OČEKIVANOSTI NA ESTETSKI DOŽIVLJAJ REČI KAO SREDSTVA UMETNIČKOG IZRAZA

 Nasleđe 60 (2025) [207-216]

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Bojana R. Stajkić

Download FullPdf    

DOI: 10.46793/NasKg2560.207S

SAŽETAK /ABSTRACT:

Istraživački rad iz oblasti eksperimetnalne estetike u kom je ispitan efekat očekivanosti na estetsko opažanje jezičkih stimulusa kao sredstva umetničkog izraza. U okviru istraživačke paradigme nove eksperimetnalne estetike, složenost, novina, neočekivanost i konflikt se smatraju osnovnim determinantama estetskog doživljaja nekog sadržaja jer utiču na stepen pobuđenosti posmatrača. Istraživanja sa likovnim i muzičkim sadržajima pokazuju da što je neki sadržaj noviji i manje očekivan, on će biti opažen kao zanimljiviji. Sa druge strane kao prijatniji se procenjuju umereno očekivani sadržaji, dok se potpuno neočekivani doživljavaju kao neprijatni. Ipak, kada se radi o odnosu očekivanosti i prijatnosti, kasnija istraživanja, naročito u okviru paragidme efekta pukog izlaganja (“mere exposure effect”) pokazuju neusaglašene nalaze, otkrivajući tenedeciju da se kao najprijatniji doživljavaju veoma poznati sadržaji kojima smo mnogo puta bili izloženi. Cilj sprovedenog istraživanja bio je proveriti efekat novine na zanimljivost i prijatnost verbalnih stimulusa, budući da su reči sredstvo književnog umetničkog izraza. U istraživanju je učestvovalo 47 ispitanika koji su na sedmostepenim skalama procenjivali očekivanost, prijatnosti i zanimljivost verbalnih stimulusa, sintagmi korišćenih u poeziji srpskih autora. Rezultati istraživanja pokazuju da kao i kod drugih vidova umetnosti, likovnih ili muzike, tako i u pogledu verbalnih stimulusa kao elemenata književnosti, što je sadržaj manje očekivan, on će posmatraču biti zanimljiviji. Međutim, za razliku od drugih vidova umetnosti, neočekivan sadržaj u književnosti neće biti doživljen kao prijatan, već će se preferirati očekivani i poznati verbalni stimulusi. U diskusiji je dat osvrt na specifičnosti estetskog doživljaja verbalnih sadražaja.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS: 

eksperimentalna estetika, očekivanost, zanimljivost, prijatnost, verbalni stimulusi, reči

LITERATURA/ REFERENCES:

  • Berlajn 1970: D. E. Berlyne, Novelty, Complexity, and Hedonic Value, Perception and Psychophysics, 8: 279–286.
  • Berlajn 1971:D.E. Berlyne, Aesthetics  and Psychobiology, New York: Appleton-Century-Crofts.
  • Berlajn 1974: D. E. Berlyne, Novelty, Complexity, and Interestingness, in: D. E. Berlyne (ed.), Studies in the New Experimental Aesthetics, Washington: Hemisphere, 175‒180.
  • Bornstajn 1989: R. F. Bornstein, Exposure and Affect: Overview and Meta-Analysis of Research, 1968–1987, Psychological Bulletin, 106: 265–289.
  • Krozijer 1974: B. Crozier, Verbal and Exploratory Responses to Sound Sequences Varying in Uncertainty Level, in: D. E. Berlyne (ed.), Studies in the New Experimental Aesthetics, Washington: Hemisphere, 27‒90.
  • Kapčik 1992: G. C. Cupchik, Emotion and Aesthetics: The Affective Basis of the Experience of Art, Canadian Journal of Aesthetics, 1: 1–17.
  • Fehner 1876: G. T. Fechner, Vorschule der Ästhetik. Leipzig: Breitkopf & Härtel.
  • Harison 1977: A. A. Harrison, Mere Exposure, Advances in Experimental Social Psychology, 10: 39–83. New York: Academic Press.
  • Hejduk 1975: R. G. Heyduk, Rated Preference for Musical Composition as It Relates to Complexity and Exposure Frequency, Perception and Psychophysics, 17: 84–91.
  • Martindejl, Mur 1989: C. Martindale, K. Moore, Relationship of Musical Preference to Collative, Ecological, and Psychophysical Variables, Music Perception, 6, 431–446.
  • Martindejl, Mur et al. 1990: C. Martindale, K. Moore, J. Borkum, Aesthetic Preference: Anomalous Findings for Berlyne’s Psychobiological Theory, The American Journal of Psychology, 103 (1), 53–80.
  • Martindejl 2007: C. Martindale, C, Aesthetic Experience and Artistic Creativity, Psychology of Aesthetics, Creativity, and the Arts, 1 (3): 157–167.
  • Morland, Zajonc 1976: R. L. Moreland, R. B. Zajonc, A Strong Test of Exposure Effects, Journal of Experimental Social Psychology, 12: 170–179.
  • Morland, Zajonc 1977: R. L. Moreland, R. B. Zajonc, Is Stimulus Recognition a Necessary Condition for the Occurrence of Exposure Effects? Journal of Personality and Social Psychology, 35: 191–199.
  • Mansinger, Kesen 1964: H. L. Munsinger, W. Kessen, Uncertainty, Structure, and Preference, Psychological Monographs, 78 (9): 586.
  • Stang 1974: D. J. Stang, Methodological Factors in Mere Exposure Research, Psychological Bulletin, 81: 1014–1025.
  • Stang 1975: D. J. Stang, Effects of ‘Mere Exposure’ on Learning and Affect, Journal of Personality and Social Psychology, 31: 7–12.
  • Tičener 1910: E. B. Titchener, A Textbook of Psychology, New York: Macmillan.
  • Vic 1966: P. C. Vitz, Affect as a Function of Stimulus Variation, Journal of Experimental Psychology, 71: 74–79.
  • Zajonc 1968: R. B. Zajonc, At titudinal Effects of Mere Exposure, Journal of Personality and Social Psychology, 9 (2): 1–27.
  • Zajonc, Svap et al. 1971: R. B. Zajonc, W. Swap, A. A. Harrison, P. Roberts P, Limiting Conditions of the Exposure Effect: Satiation and Relativity, Journal of Personality and Social Psychology, 18: 384–391.
  • Zajnoc, Krendal et al. 1974: R. B. Zajonc, R. Crandall, R. V. Kail, W. Swap W, Effect of Extreme Exposure Frequencies on Different Affective Ratings of Stimuli, Perceptual and Motor Skills, 38: 667–678.