PRIPOVETKA „MUSTAFA MADŽAR” U SVETLU MUSLIMANSKE EPSKE POEZIJE

Mladi filolozi I (2025)[77-88]

AUTHOR(S) / AUTOR(I): Radoslav P. Dokmanović

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/MFXVI-2.077D

ABSTRACT / SAŽETAK:

U radu se ispituju etički aspekti oblikovanja lika Mustafe Madžara kao nacionalnog heroja i to koliko je sam smisao herojskog u Andrićevoj priči saobrazan muslimanskoj epskoj tradiciji, odnosno koliko i na koji način od nje odstupa. Mustafa Madžar je junak izdvojen po svojoj ratničkoj izuzetnosti i zaslugama, čime mu je dat simbolički i reprezentativan smisao, a uz to je smešten u epske istorijske koordinate: pored bitke koja se odigrala kod Banje Luke, istakao se i u bitkama u Rusiji, Mađarskoj i Slavoniji, što su sve područja ratnih okršaja opevanih u muslimanskoj usmenoj poeziji. U radu se stoga analizuju relevantna mesta iz narodnih epskih pesama: „Boj pod Banjom Lukom 1737. godine”, „Boj kod Osijeka”, „Car Sulejman uzimlje Budim” i „Ratovanje između Turske i Ruske” i dolazi do zaključka da Andrićeva slika osmanske Bosne, zbog koje su mu upućene oštre kritike moralističke prirode, ne odstupa suštinski od slike koju daju sami muslimanski narodni pesnici. Andrić pred sobom ima isti predmet kao i muslimanski pesnik, ali ga, drugačijim rasporedom naglasaka, vođen univerzalnim humanističkim načelom, drugačije osvetljava. Među Andrićevim delima koja predstavljaju predmet osporavanja jednog dela kritike sa etičkih i imagoloških pozicija, pripovetki „Mustafa Madžar” pripada istaknuto mesto; ovaj rad predstavlja jedan prilog u toj raspravi.

KEYWORDS / KLJUČNE REČI:

Ivo Andrić, junački etos, imagologija, polemika

ACKNOWLEDGEMENT / PROJEKAT:

REFERENCES / LITERATURA:

Izvori
  • Andrić 2017: Ivo Andrić, „Pripovetke”, Srpska književna zadruga, Beograd, 1931, Kritičko izdanje dela Ive Andrića, kolo 1, knjiga 1, priredio M. Aleksić, Beograd: Zadužbina Ive Andrića.
  • Kapetanović Ljubušak 1888: Boj pod Banjomlukom godine 1737., zabilježio i popunio M. Kapetanović Ljubušak, Sarajevo.
  • Herman 1976: Narodne pjesme muslimana u Bosni i Hercegovini, sabrao K. Herman, Đ. Buturović (pr.), Sarajevo: Svjetlost.
Literatura
  • Ahmetagić 2016: J. Ahmetagić, Grigorije Božović i Ivo Andrić: „Striko Dolgač” i „Mustafa Madžar”, u: D. Andrejević, A. Kostić Tmušić (ured.), Poetika Grigorija Božovića, Kosovska Mitrovica – Niš – Zubin Potok: Filozofski fakultet Univerziteta u Prištini – Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu – Kulturni centar „Stari Kolašin”, 191–202.
  • Buturović 1992: Đ. Buturović, Boj pod Banjomlukom godine 1737. Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, u: M. Maglajlić (ured.), Zbornik radova o Mehmed-begu Kapetanoviću Ljubušaku, Sarajevo: Institut za književnost, 31–53.
  • Durić 2012: R. Durić, Nesporna umjetnička magija i upitna objektivnost nekih Andrićevih proza kroz vrijednosno suprotstavljenu bošnjačku i srpsku recepciju, u: R. Božić, S. Sambunjak (ured.), Zadarski filološki dani IV, Zadar: Sveučilište u Zadru, 57–86.
  • Enciklopedija islama 2004: The Encyclopaedia of Islam, Volume XII – Supplement, P. Bearman, T. Bianquis, C. E. Bosworth, E. J. Van Donzel, W. Heinrichs (ed.), Leiden: Brill.
  • Imamović 2021: H. Imamović, Andrić – pro et contra, (sic!): časopis za po-etička istraživanja i djelovanja, https://sic.ba/esej/haris-imamovic-andric-pro-et-contra/, 21. 2. 2022.
  • Kodrić: S. Kodrić, Književno-kulturalni „arhiv” ranog pripovjedačkog djela I. Andrića, u: B. Tošović (ured.), Die k. u. k. Periode in Leben und Schaffen von Ivo Andrić (1892–1922). Austrougarski period u životu i djelu Ive Andrića (1892–1922), Graz – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga, 205–219.
  • Maglajlić 1984: M. Maglajlić, Narodna pjesma o Boju pod Banjom Lukom 1737. godine, Putevi, knj. 30, br. 5, Banja Luka, 69–72.
  • Pelidija 2003: E. Pelidija, Banjalučki boj iz 1737: Uzroci i posljedice, Sarajevo: El-Kalem.
  • Rizvić 1995: M. Rizvić, Bosanski muslimani u Andrićevu svijetu, Sarajevo: Ljiljan.
  • Sekulić 1923: I. Sekulić, Istok u pripovetkama Iva Andrića, Srpski književniglasnik, knj. X, br. 7, 1. decembar 1923, 502–511.
  • Hansen-Kokoruš 2010: R. Hansen-Kokoruš, Identitätskonstrukt und -dekonstruktion am Beispiel von Mustafa Madžar, oder: Die Demontage des Heldentums, u: B. Tošović (ured.), Der Grazer Opus von Ivo Andrić (1923- 1924). Grački opus Iva Andrića (1923-1924), Graz – Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga, 61–75.
  • Škaljić 1966: A. Škaljić, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Sarajevo: Svjetlost.