PLAN OPORAVKA ZDRAVSTVENE USTANOVE USLED KATASTROFA I PRIMENA STANDARDA ISO 22301

HSE (2024) (str. 82-86)

AUTHOR(S) / АУТОР(И): Vesna CRNJANSKI, Kristina VIL, Nataša BOGUNOVIĆ, Aleksandar JONOVIĆ,

Download Full Pdf  

DOI: 10.46793/HSE24.082C

ABSTRACT / САЖЕТАК:

Primenom alata Svetske zdravstvene organizacije za procenu indeksa bezbednosti zdravstvenih ustanova, potrebno je izraditi Plan oporavka ustanove od katastrofa koje su prepoznate I utvrđene Procenom rizika od katastrofa.

Prepozanju se nekoliko ključnih, fundamentalnih elemenata: Dobro uredjen sistem bezbednosti i zdravlja na radu; integrativni pristup četiri oblasti: zaštita od požara, vanredne situacije, bezbednost i zdravlje na radu I zaštita životne sredine; postupanje u skladu sa relevantnim I / ili već uvedenim standardima; primena  standarda ISO 22 301; izrada relevantnih procedura kao i Plan oporavka zdravstvenih ustanova kod prepoznatih, potencijalnih I utvrdjenih opasnosti kao što su: zemljotresi, poplave, biološke (epidemije,pandemije), terorizam, požari, velike saobraćajne nesreće I drugo. Pokazuje se potreba definisanja efikasnosti u dva pravca delovanja: Brzo delovanje I prelazak sa redovnog rada na rad u vanrednim situacijama kao I brzo delovanje I prelazak na redovan rad nakon varednih situacija.

Efikasnost postupanja je zasnovana na definisanim procedurama i planovima, implementacijom istih na svim horizontalno-vertikalnim nivoima, dobra uvežbanost internih stejkholdera i kontinuirana saradnja sa sektorom za vanredne situacije i drugim eksternim stejkholderima. Faktor “vreme” je osnovni elemenat i kriterijum efikasnosti, odnosno pravovremenog delovanja I postupanja uz primenu mera za bezbedan I zdrav rad kako u vanrednim tako I u redovnim radnim aktivnostima.

KEYWORDS / КЉУЧНЕ РЕЧИ:

Standard ISO 22301; Plan oporavka zdravstvene ustanove; bezbednosni indeks I rizici;PDCA kontrolna matrica rizika; SWOT analiza poslovanja u redovnom I vanrednom režimu poslovanja zdravstvenih ustanova.

REFERENCES / ЛИТЕРАТУРА: 

1. Svetska zdravstvena organizacija, 2015., “Bezbedne bolnice-inicijativa”, Indeks bezbednosti bolnica, vodič za evaluatore
2. https://www.svijetkvalitete.com/index.php/upravljanje-kvalitetom/948 pdca-krug 3.https://www.instate.biz/wp-content/uploads/2020/09/ISO-22301-Societal-Security-Business-Continuity- Management-Sys.pdf, str.12
4. Keković Z., Kešetović Ž., 2008., „Krizni menadzment i slični koncepti–pokušaj razgraničenja“, „Bezbednost“, br.1-2., str. 37-58;
5. Trbojević M.R., 2013.,“Krizni menadžment u Republici Srbiji na lokalnom I regionalnom nivou“, Fakultet bezbednosti, Univerzitet u Beogradu, doktorska disertacija
6. Dobričanin S., Arsić LJ., Dobričanin V., Tripković A., 2021.,“Ecologica“, br.102, “Krizni menadzment zdravstvenih sistema u uslovima pandemije COVID-19“, str. 193-200.