Formiranje moderne srpske fantastike za decu: uvod

Filološki vidici 3 (2024) [pp. 23-39]    

AUTHOR(S) / AUTOR(I): Tijana Tropin

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/Fil.Vidici3.023T

ABSTRACT / SAŽETAK:

Ovo izlaganje biće posvećeno formiranju moderne srpske fantastične proze za decu u drugoj polovini dvadesetog veka. Fantastični, onirični i ludički impulsi su u razdoblju posle Drugog svetskog rata uobličavani na različite načine kako bi se uklopili u često didaktički određene okvire književnosti za decu. Dok se poezija za decu od pedesetih godina nadalje u velikoj meri razvijala nesputano, u prozi se otklon od realizma morao obrazlagati ili usmeravati na društveno i pedagoški prihvatljiv način. To je dovelo do stvaranja specifične pripovedne poetike i okrenutosti kraćoj formi, ali i modernim medijima (radio, televizija). Od osamdesetih godina nadalje, a naročito od kraja dvadesetog veka do danas, vidljivo je pomeranje prema preuzimanju i kopiranju ustaljenih fantastičnih obrazaca iz drugih književnosti, pre svega anglofonih. Ipak, postoje i autori koji ih variraju na originalan način, kao i oni koji implicitno razvijaju nasleđe dvadesetovekovne srpske i jugoslovenske fantastike za decu.

Fantastična proza za decu je u srpskoj književnosti dobila novi zalet i popularnost oko 2000. godine, s velikim prodorom prevodne fantastike: pre svega treba pomenuti planetarni fenomen serijala o Hariju Poteru autorke DŽ. K. Rouling, koji je podstakao i novi talas stvaranja za decu i presudno odredio trendove u književnosti za decu u sledećih desetak godina. I pored određenog kašnjenja u prevođenju i objavljivanju ovih dela, tendencije u našoj fantastičnoj književnosti time su jasno obeležene, a žanr epske fantastike se od 2000. nadalje jasno formirao prema očekivanim smernicama, sasvim u skladu sa iskazom Franka Moretija da je „moć književnosti centra da višestruko uslovljavaju, i zapravo iskrivljuju, razvoj većine nacionalnih kultura“ (prevod naš; Moretti, 2015, str. 44).

Međutim, koreni naše fantastike za decu i ranija dela stvarana u tom modusu u najnovijim istraživanjima često su nepravedno zanemarena upravo zbog postojećih i rasprostranjenih žanrovskih očekivanja. Okviri ovog izlaganja neće nam dozvoliti opsežan pregled, ali možemo makar pobrojati klasike koji su opšteprihvaćeni kao začetnici fantastike u našoj književnosti za decu i ocrtati pojedina problemska polja.

KEYWORDS / KLJUČNE REČI:

ACKNOWLEDGEMENT / PROJEKAT:

REFERENCES / LITERATURA:

  • Abramović, D. (2008). Koplja u vodi: epska fantastika. Media Art Service International; Zmajeve dečje igre.
  • Andonovska, B., & Tropin, T. (2022). Društvena utopija kao dečji raj: Šetnja kroz budućnost (1924/25) i njen književni i društveni kontekst. U Marginalni i marginalizovani žanrovi u književnosti: zbornik radova (str. 151–168). Institut za književnost i umetnost.
  • Cecire, M. S. (2019). Re-enchanted: the rise of children’s fantasy literature in the twentieth century. University of Minnesota Press.
  • Ljuštanović, J. (1991). Pripovedač i fantastično: o postmodernom u prozi za decu Vladimira Stojšina i Dubravke Ugrešić. Detinjstvo, 17(3–4), 25–32.
  • Mendlesohn, F. (2008). Rhetorics of fantasy. Wesleyan University Press.
  • Milarić, V. (1967). Vreme kao igračka. Matica srpska.
  • Moretti, F. (2015). Distant reading. Verso.
  • Pražić, M. (1971). Igra kao sloboda: zapisi o detinjstvu i umetnosti. Zmajeve dečje igre; Kulturni centar.
  • Pražić, M. (ur.) (1970). Dečja književnost – šta je to? Zmajeve dečje igre; Kulturni centar.
  • Stanojević, Z. (1981). Kuća koja je pustila koren. Izdavački centar Radničkog univerziteta „Radivoj Ćirpanov“.
  • Vuković, N. (1979). Iza granica mogućeg: fantastično i čudesno u književnim djelima za djecu nastalim u periodu između dva svjetska rata na srpskohrvatskom jezičkom području. Naučna knjiga.
  • Georgijevski, H. (2005). Roman u srpskoj književnosti za decu i mlade. Zmajeve dečje igre.
  • Gorki, M., Beljajev, A. R., Tauber, V. I. (1945). Dajte deci literaturu. Novo pokolenje.
  • Žebeljan, P. (ur.) (2007). Mali radio u velikom radiju. Radio-televizija Srbije.
  • Jakovljević, M. (2019). Ser Gavejn i Zeleni vitez: prevod, tumačenja i značenja (str. 253 str.). Matica srpska; Filozofski fakultet.
  • Karanović, M. (2023). Delo Vladimira Stojšina između književnosti za odrasle i književnosti za decu: doktorska disertacija. [M. Karanović].
  • Lukić, D. (1960). Bajka u životu deteta. Rad.
  • Opačić, Z. (2011). Poetika bajke Grozdane Olujić. Srpska književna zadruga; Učiteljski fakultet.
  • Panić-Maraš, J. (2019). Kako se kalio Koča. U Časopisi za decu: jugoslovensko nasleđe: (1918-1991) (str. 151-166). Institut za književnost i umetnost.
  • Petrović, U. (2003). Aven i jazopas u Zemlji Vauka. U. Petrović.
  • Polić, S. (2022). Poema u srpskoj književnosti za decu: doktorska disertacija [[S. Polić]]. https://phaidrabg.bg.ac.rs/o:28127
  • Popović, A. (1961). Devojčica u plavoj haljini. Mlado pokolenje.
  • Popović, A. (1964). Sudbina jednog Čarlija. Prosveta.
  • Popović, A. (1968). Gardijski potporučnik Ribanac ili Fantazija o cvećkama. Mlado pokolenje.
  • Popović, Z. (1974). Moj kralj tiranin. Nolit.
  • Popović, Z. (1976). Prozor u jesen. Beogradski izdavačko-grafički zavod.
  • Pražić, M. (2002). Reči i vreme. Biblioteka Matice srpske.
  • Stanojević, Z. (1973). Kapetan Snip; Uporni Džim. Nolit.
  • Stefanović, M. (1962). Vlatko Pidžula. Prosveta.
  • Stefanović, M. (1994). Sekino seoce. Ginko; Ginis YU.
  • Stojiljković, V. (1976). Sijalica od sto konjskih snaga. Nolit.
  • Stojšin, V. (1978). Bioskop u kutiji šibica. Nolit.
  • Stojšin, V. (1987). Šampion kroz prozor. Prosveta.
  • Todorović, M. D. (2003). Vir svetova. Čigoja štampa.
  • Tropin, T. (2023). Anglofona fantastika u ediciji Plava ptica: istorija jedne recepcije. U Anglofona naučna fantastika kod Srba: zbornik radova. (str. 42-56). Alma.