IZAZOVI U SANACIJI I REKULTIVACIJI DEPONIJA PEPELA I ŠLJAKE IZ TE STANARI

Флексибилност електроенергетског система / Зборник CIGRE (2023). (стр 1411-1423)

АУТОР(И) / AUTHOR(S): Una Matko, Nenad Malić

Е-АДРЕСА / E-MAIL: una.matko@eft-group.net

САЖЕТАК / ABSTRACT:

Sastavni dijelovi elektroenergetskih sistema i rada termoelektrana postale su i deponije čvrstih produkata sagorijevanja uglja. Potencijalni osnovni degradacioni procesi vezani za deponije pepela objedinjuju se kroz pojavu eolske i vodne erozije, te procjeđivanje otpadnih voda. Od faze planiranja i projektovanja ovakvih objekata neophodno je pravilno dijagnosticiranje potencijalnih uzroka degradacije, pojave štetnih efekata i u skladu s tim planirati zastitu i monitoring za svaku deponiju posebno. Globalni trend posvećen je maksimalnom umanjenju štetnih uticaja na životnu sredinu pa su i metode zaštite deponija napredovale. Poseban segment u ukupnim mjerama zaštite životne sredine predstavljen je na početku dobrom pripremom podloge, zatvaranjem, sanacijom i rekultivacijom dijelova i cijelih deponija čvrstih ostataka sagorijevanja od samog početka rada TE. Primarni cilj rekultivacije je sprečavanje raznošenja čvrste materije deponovanog materijala kroz izolaciju od neposredne okoline a sekundarni cilj je uklapanje tehnogene tvorevine u postojeći pejzaž, smanjenje deficita masa i uspostavljanje mogućnosti korišćenja rekultivisanih površina u budućem periodu i dr. Procentualni udio produkcije čvrstih ostataka sagorijevanja u Termoelektrani Stanari iznosi između 7–8% od ukupne potrošnje uglja koji se koristi kao energent. Godišnja produkcija čvrstih ostataka sagorijevanja iz Termoelektrane Stanari iznosi oko 256.000 t. Osnovni princip izolacije odloženih materijala u deponijama pepela je glina kao podloga i postavljanje vodonepropusne folije (PEHD) na kompletne unutrašnje strane za svaku formiranu kasetua dobro pripremljena podloga planirana je od samog starta izgradnje deponije. Rekultivacija kaseta za odlaganje pepela nakon pokrivanja folijama u Stanarima provodi se kroz dva modela: privremenu tehničku i biološku rekultivacije u fazi privremenog zatvaranja dijela pojednih kaseta, i trajnu rekultivaciju nakon konačnog završetka odlaganja i zatvaranja čitave deponije.

КЉУЧНЕ РЕЧИ / KEYWORDS:

odlaganje pepela, životna sredina, rekultivacija, produkti sagorevanja uglja

ЛИТЕРАТУРА / REFERENCES:

A. Čanak-Nedić, V. Tadić, M. Nedić, Evolucija formiranja deponija pepela i šljake Elektroprivrede Srbije.II Savetovanje sa međunarodnim učešćem ,,Deponije pepela, šljake i jalovine u termoelektranama i rudnicima’’, Zbornik radova, str. 1–12. Banja Vrujci, 2009.
I. Jakovljević, S. Lončar, M. Stojaković, N. Malić, Projektno rešenje deponovanja čvrstih ostataka sagorevanja iz TE Stanari u kasetu 1. XI Međunarodna konferencija o površinskoj eksploataciji ,,OMC 2014’’, Zbornik radova, str. 173–181. Zlatibor, 2014.
O.A. Al-Khashman, Heavy metal distribution in dust, street dust and soils from the work place in Karak Industrial Estate, Jordan. Atmospheric Environment, 38. 2004, pp 6803–6811.
B.J. Alloway, D.C. Ayres, Chemical Principles of Environmental Pollution, second ed. Blackie Academic and Proffesional, London, 1997.
Commission Decision 2001/118/EC of 16 January 2001 amending Decision 2000/532/EC as regards the list of wastes. International,Wallingford, UK, 1996. pp. 119–151.
F. Statescu, D. Cotiusca-Zauca, Heavy metal soil contamination, Environmental Engineering & Management Journal (EEMJ), 5(5). 2006, pp 1205-1213.
J.B. Guinee, C.J.M. Jeroen, J. Boelens, P.J. Fraanje, G. Huppes, P.A.A.H. Kandelaars, T.M. Lexmond, S.W. Moolenaar, X.A. Olsthoorn, H.A. Udo de Haes, E. Verkuijlen, E. Voet, Evaluation of risks of metal flows and accumulation in economy and environment, Ecological Economics, 30(1). 1999, pp 47–65.
H. Resulović, X. Čustović, I. Čengić. Sistematika tla/zemljišta (nastanak, svojstva i plodnost). Univerzitet u Sarajevu, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo. Sarajevo, 2008.
Ž. Dželetović, M. Lazarević, M. Bogdanović, G. Dražić. Vrste drveća i žbunja adaptivne na stanišne uslove odlagališta pepela i šljake termoelektrana. I Međunarodna konferencija o upravljanju zaštitom životne sredine u elektroprivredi ‘’Electra I – JUS ISO 14000’’, Zbornik radova, str. 351–355. Aranđelovac, 2000.
Ž. Dželetović, R. Filipović. Grain characteristics of crops grown on power plant ash and bottom slag deposit. Resources, Conservation and Recycling, 13(2). 1995, pp 105–113.
M. Mitrović, P. Pavlović, R. Popović. M, Kojić, L. Đurđević. Neke ekofiziološke karakteristike biljaka na deponiji pepela termoelektrane u Obrenovcu. Zaštita životne sredine gradova i pigradskih naselja, Zbornik radova Eko-konferencije ‘99, str 421–425. Novi Sad, 1999.
Dopunski rudarski projekat odlaganja čvrstih ostataka sagorevanja iz TE Stanari. Rudarski institut Banja Luka, 2019.
Projekat rekultivacije zemljišta obuhvaćenog prostorom za odlaganje čos-a iz TE stanari. JNU Institut za zaštitu i ekologiju RS Banja Luka, 2022.