Moguća uloga hidrosistema „Lim-Zapadna Morava“ u obezbeđivanju elektroenergetske, privredne i društvene sigurnosti i stabilnosti u Srbiji / Possible role of “Lim-Zapadna Morava” Hydro System in Providing Power Supply, Economic and Social Security and Stability in Serbia

Energija, ekonomija, ekologija, 3, XXIV, 2022, (str. 25-31)

AUTOR(I): Vladimir Šiljkut, Radoš Čabarkapa, Aleksandar Latinović, Jovan Ilić, Dragan Surudžić

E-ADRESA: vladimir.siljkut@eps.rs

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/EEE22-3.25S

SAŽETAK:

Sve izraženije klimatske promene i zagađenje životne sredine uzrokuju smanjenje raspoloživih količina kvalitetne vode i sve veće razlike količina padavina po sezonama. Postavlja se pitanje na koji način obezbediti dovoljne količine vode za snabdevanje stanovništva, poljoprivrede, industrije i proizvodnju električne energije. Izvorišta kvalitetne vode su najčešće locirana u područjima znatno udaljenim od centara potrošnje, pa je nužna izgradnja velikih vodoprivrednih sistema. Da bi se ublažile varijacije u raspoloživim količinama vode tokom godine, moraju se graditi i akumulacije značajnog, sezonskog kapaciteta. Na stabilnost elektroenergetskog sistema dodatno utiče i sve veći upliv obnovljivih izvora s izrazito varijabilnom proizvodnjom električne energije, koja se manifestuje kako na unutardnevnom nivou, tako i sezonski. Stoga sezonske akumulacije, uz višenamensko, pa i višekratno korišćenje iste količine vode, predstavljaju dobitnu opciju i uporište na kome treba graditi elektroenergetsku, privrednu i društvenu sigurnost i stabilnost. U slučaju Srbije, osim sezonskih, postoji i prostorna  neujednačenost količina i kvaliteta vode po slivovima. Na područjima Zapadne i Velike Morave, Šumadije, Kolubare i Beograda, potrebne količine premašuju sopstvene resurse. S druge strane, drinski sliv je bogat vodom značajno višeg kvaliteta, a izuzetno su ograničene mogućnosti izravnavanja voda Lima, na srednjoj i donjoj Drini ne postoje mogućnosti za stvaranje većih akumulacija, pa se ogromne količine vode gube na prelivima hidroelektrana, u doba povodnja. U ovom radu se reafirmiše stara ideja o izgradnji višenamenskog hidrosistema „Lim-Zapadna Morava“, kojim bi se ovi problemi rešili. Osim energetskih, prikazani su i ostali pozitivni efekti koje bi realizacija ovog strateškog projekta omogućila.

KLJUČNE REČI:

akumulacija, energetska sigurnost, hidrosistem, sliv

LITERATURA:

  • Divac, D., Milovanović, M., Arsić, M. Hidrosistem „Lim-Zapadna Morava“,
  • Šiljkut, V., Čabarkapa, R., Tomašević, M., Komatina, D. Buduća reverzibilna hidroelektrana u Srbiji – njena uloga u optimizaciji rada proizvodnih kapaciteta i preliminarna analiza isplativosti, in Proc. Savetovanje Energetika 2021 U susret zelenom oporavku, Zlatibor, pp. 244-252, 23-26. mart
  • Čabarkapa, R., Šiljkut, V., Komatina, D., Tomašević, M. Uticaj tržišnih cena električne energije na isplativost buduće reverzibilne hidroelektrane u Srbiji, Energija, Ekonomija, Ekologija, Vol 23, No. 4, pp. 23-30, 2021. https://doi.org/10.46793/EEE21-4.23C
  • Energorpojekt Hidroinženjering, Energetski koordinacioni centar: RHE Bistrica – Analize i investiciono-tehnička dokumentacija, Studija rađena za JP EPS, 2021.