STAVOVI NASTAVNIKA PREDMETNE NASTAVE PREMA PSIHOLOŠKO-PEDAGOŠKO-METODIČKIM  SADRŽA­JIMA NJIHOVOG INICIJALNOG OBRAZOVANJA

Nauka i nastava u vaspitno-obrazovnom kontekstu (2020), (str. 77-92)

AUTOR(I): SLAĐANA B. DIMITRIJEVIĆ, JELENA D. ĐURĐEVIĆ NIKOLIĆ, VIOLETA M. PETROVIĆ

E-ADRESA: sladjana.dimitrijevic@pmf.kg.ac.rs

Download Full Pdf 

DOI:10.46793/STEC20.77D

SAŽETAK:

Obrazovni sistem uopšte, pa i inicijalno obrazovanje nastavnika predmetne nastave, nalazi se u nekoj vrsti stalne reforme. Prihvatanjem Bolonjske deklaracije, a posebno u poslednjih 10 godina aktivno se sistemski pristupilo standardizovanju obima psihološko- pedagoško-metodičkih predmeta, kao i školske prakse. Međutim, čini se da je izostala opsežna analiza zatečenog stanja, kao i rezultata preduzetih mera, tj. nema dostupnih empirijskih kvantitativnih i kvalitativnih podataka.

Cilj ovog rada je da iz perspektive nastavnika predmetne nastave, koji su diplomirali pre i posle Bolonjske reforme, a koji rade u osnovnim i srednjim školama u Srbiji, sagleda njihovo psihološko-pedagoško-metodičko inicijalno obrazovanje. U radu će biti prikazani empirijski rezultati prikupljeni u proleće 2017. godine anketnim ispitivanjem 847 nastavnika predmetne nastave 29 različitih predmeta koji rade u 77 mesta u Srbiji.

KLJUČNE REČI:

stavovi nastavnika predmetne nastave, inicijalno obrazovanje nastavnika predmetne nastave, psihološko-pedagoško-metodički predmeti.

LITERATURA:

  • Cramer, C. & Schreiber, F. (2018). Subject Didactics and Educational Sciences: Relationships and Their Implications for Teacher Education from the Viewpoint of Educational Sciences. Research in Subject-matter Teaching and Learning, Vol. 1, 150–164.
  • Hultman, G., Löfgren, R. & Schoultz, J. (1994). Subject Didactics in Practice – Hidden in the Process. Education Inquiry, 3(1), 3–18.
  • Kelemen, G. (2015). Developing Professional Knowledge in the Initial Teacher Education. Procedia – Social and Behavioral Sciences, Vol. 180, 357–364.
  • Kleickmann, T. et al. (2012). Teachersʼ Content Knowledge and Pedagogical Content Knowledge: The Role of Structural Differences in Teacher Education. Journal of Teacher Education, Vol. 64, 90–106.
  • Lupu, C. (2013). Epistemological and Psychological Fundamentals of the Didactics of Science. Procedia – Social and Behavioral Sciences, Vol. 92, 490–494.
  • Mudavanhu, Y. (2015). Differences in Perceptions of the Importance of Subject Matter Knowledge and How These Shaped Supervision and Assessment of Student Teachers on Teaching Practice. Journal of Education and Training Studies, 3(1), 98–107.
  • Pravilnik o standardima kompetencija za profesiju nastavnika injihovog profesionalnog razvoja („Sl. glasnik RS – Prosvetni glasnik”, br. 16/2018).
  • Panev, V. et al. (2015). The Need of Strengthening the Pedagogical Competencies in Teaching From the English Teachers’ Perspective. International Journal of Cognitive Research in Science, Engineering and Education, 3(1),43–50.
  • Pantić, N. i Čekić Marković, J. (ur.) i sar. (2012). Nastavnici u Srbiji: stavovi o profesiji i o reformama u obrazovanju. Beograd: Centar za obrazovne politike.
  • Pring, S. (2000). Philosophy of Educational Research. London: Continuum.
  • Rollnick, M. & Mavhunga, E. (2016). The Place of Subject Matter Knowledge in Teacher Education. The International Handbook on Teacher education Dordrecht: Springer, 423–452.
  • Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine („Sl. glasnik RS – Pro- svetni glasnik”, br. 107/2012).
  • Videnović, M. i Čaprić, G. (2020). PISA 2018 – Izveštaj za Republiku Srbiju, Beograd.