AUTOR(I): LANA M. TOMČIĆ
E-ADRESA: lana.tomcic@gmail.com
DOI:10.46793/STEC20.63T
SAŽETAK:
Period prelaska iz razredne u predmetnu nastavu obele- žen je promenama koje umnogome utiču na učenike. Cilj rada je analiza potencijalnih uzroka koji dovode do teškoća u učenju na prelasku iz raz- redne u predmetnu nastavu. Cilj se ostvaruje na teorijskom nivou, prime- nom metode teorijske analize i tehnike analize sadržaja. Zbog perioda rane adolescencije u kome se nalaze, učenici su u fazi intenzivnog rasta i razvoja u kojoj se lakše zamaraju, pažnja im je kratkotrajnija, što često vodi do nespretnosti u izvođenju aktivnosti i rešavanju zadataka. Analiza rezultata dosadašnjih istraživanja ukazuje na to da učenici petog razreda postižu slabiji školski uspeh u odnosu na prethodne četiri godine ško- lovanja. Uzroci brojnih teškoća koje se javljaju u petom razredu su: obim i težina nastavnog gradiva, razlika u kriterijumima ocenjivanja učenika, problem adaptacije na novine u radu, prilagođenost nastavnih postupaka uzrastu učenika. Pedagoške implikacije ovog rada se ogledaju u prepozna- vanju uzroka i njihovom predupređivanju u cilju obezbeđivanja što bolje adaptacije učenika na novonastale promene.
KLJUČNE REČI:
teškoće u učenju, uzroci, razredna nastava, pred- metna nastava, učenici.
LITERATURA:
- Antonijević, M. (1998). Prelazak učenika sa razredne na predmetnu nastavu. Nastava i vaspitanje, XLVII(2), 188–201.
- Velišek-Braško, O. i Perić-Prkosovački, B. (2017). Osnaživanje pedagoškog kadra za tranziciju dece u inkluzivnom obrazovanju. Inovacije u nastavi, XXX(2), 128–140.
- Dogić-Ćurković, K. (2017). Adolescentna kriza – kako je dijagnosticirati i liječiti? Medicus, 26(2), 223–227.
- Erceg-Jugović, I. (2011). Nezadovoljstvo tijelom u adolescenciji. Klinička psihologija, 4(1–2), 41–58.
- Erceg-Jugović, I. (2015). Sociokulturni čimbenici nezadovoljstva tijelom u adolescenciji. Ljetopis socijalnog rada, 22(3), 465–488.
- Erceg-Jugović, I. i Kuterovac-Jagodić, G. (2016a). Percepcija utjecaja medija na sliku tijela kod djevojaka i mladića u adolescenciji. Medijska istraţivanja: znanstveno- stručni časopis za novinarstvo i medije, 22(1), 145–162.
- Erceg, I. i Kuterovac-Jagodić, G. (2016b). Spolne razlike u nezadovoljstvu tijelom i stra- tegijama promjene tjelesnog izgleda u adolescenciji. Socijalna psihijatrija, 44(3), 219–233.
- Zlatarović, V. i Mihajlović, L. (2013). Karika koja nedostaje: Mehanizmi podrške detetu sa teškoćama pri prelasku na sledeći nivo obaveznog obrazovanja u „redovnom obrazovnom sistemuˮ. Beograd: Centar za interaktivnu pedagogiju.
- Jerković, I. i Zotović, M. (2010). Razvojna psihologija. Novi Sad: Futura publikacije.
- Kadum-Bošnjak, S., Perišić, I. i Brajković, D. (2007). Stalnost uspjeha učenika u mlađim razredima osnovne škole i na prijelazu iz 4. u 5. razred. Metodički ogledi, 14(2), 49–66.
- Kraljić, Ţ. (2008). Pad ocjena iz matematike pri prijelazu iz razredne u predmetnu nastavu. MIŠ, 43(9), 114–119.
- Krstić, K. i Zuković, S. (2017). Tranzicija u školi: značaj partnerstva porodice i vaspitno-obrazovnih institucija. Nastava i vaspitanje, LXVI(1), 143– 156.
- Kuzman, M. (2009). Adolescencija, adolescenti i zaštita zdravlja. Medicus, 18(2), 155– 172.
- Lebedina-Manzoni, M. i Ricijaš, N. (2013). Obiljeţja mladih s obzirom na podloţnost vršnjačkom pritisku. Kriminologija i socijalna integracija, 21(1), 29–38.
- Lucić-Bucović, J., Nikolić, S., Jurošević, D. i Đorđević, O. (2015). Prelazak sa razredne na predmetnu nastavu i učenici kojima je potrebna dodatna podrška. U V. Jovano- vić i M. Grahovac (ur.): Nastavnici – refleksivni istraţivači inkluzivne obrazovne prakse (39–51). Beograd: Centar za obrazovne politike.
- Macuka, I. i Smojver-Adţić, S. (2012). Osobni i obiteljski čimbenici prilagodbe mlađih adolescenata. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraţivanja, 48(1), 27–43.
- Macuka, I. (2016). Emocionalni i ponašajni problemi mlađih adolescenata – zastuplje- nost i rodne razlike. Ljetopis socijalnog rada, 23(1), 65–86.
- Mijanović, N. (2018). Digitalni mediji u funkciji poboljšavanja kvaliteta obrazovanja i ţivota adolescenata. U M. Nikolić i M. Vantić-Tanjić (ur.), Unapređenje kvalitete ţivota djece i mladih, rad štampan u celini, 22–24. jun 2018, Harkanj, Mađarska (493–504). Tuzla: Udruţenje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih, Univerzitet u Tuzli: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
- Mikas, D. (2012). Utjecaj emocionalnih i ponašajnih problema na školski uspjeh uče- nika. Pedagogijska istraţivanja, 9(1–2), 83–101.
- Mohorić, T., Takšić, V. i Šekuljica, D. (2016). Uloga razumijevanja emocija u razvoju simptoma depresivnosti i anksioznosti u ranoj adolescenciji. Socijalna psihijatrija, 44(1), 46–58.
- Munjiza, E. (2015). Preopterećenje učenika uvjetovano opsegom udţbeničke literature i sposobnošću čitanja. Ţivot i škola, LXI(1), 11–21.
- Munjiza, E., Peko, A. i Dubovicki, S. (2016). Paradoks (pre)opterećenosti učenika osnovne škole. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti.
- Nikolić, R. (1998a). Kontinuitet uspeha učenika u osnovnoj školi. Beograd: Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta.
- Nikolić, R. (1998b). Problem kontinuiteta uspeha učenika osnovne škole. Pedagogija, XXXI(1), 1–25.
- Petrović, J. i Zotović, M. (2007). Prihvaćenost u grupi vršnjaka i emocionalna kompetencija dece preadolescentnog uzrasta. Psihologija, 40(3), 431–445.
- Radović, V. i Radovanović, I. (2005). Školski uspeh učenika pri prelasku sa raz- redne na predmetnu nastavu. U R. Grandić (ur.), Savremene koncepcije, shvatanja i inovativni postupci u vaspitno-obrazovnom radu i mogućnosti primene u savremenoj školi, rad štampan u celini, 15. april 2005, Novi Sad (651–669). Novi Sad: Savez pedagoških društava Vojvodine.