VASPITNO-OBRAZOVNI KONTEKST PORODICE IZ UGLA STRUKTURALNOFUNKCIONALNE TEORIJE TALKOTA PARSONSA U POREĐENJU SA NEKIM  KARAKTE­RISTIKAMA SAVREMENE PORODICE

Nauka i nastava u vaspitno-obrazovnom kontekstu (2020), (str. 231-254)

AUTOR(I): NATAŠA M. NIKOLIĆ

E-ADRESA: natasa.nikolic0604@gmail.com

Download Full Pdf 

10.46793/STEC20.231N

SAŽETAK:

Danas postoje brojne teorije o porodici i svaka od tih teo- rija na specifičan način pristupa osnovnim pitanjima porodice. Ovaj rad se posebno bavi strukturalno funkcionalnim pogledom na porodicu, a s obzirom na to da je Talkot Parsons bio jedan od njegovih najznačajnijih predstavnika, pažnja je usmerena na njegov pristup porodici. Cilj našeg rada je pokušaj da damo kritički osvrt na to kako je Parsons video porodicu, njene funkcije, strukturu, uloge, odnose između njenih članova, vrednosti kojima je težila, tj. da sagledamo celokupan vaspitno-obrazovni kontekst takve porodice. Takođe, pokušaćemo osnovne pretpostavke njegove teorije da uporedimo sa nekim dominantnim karakteristikama funkcionisanja savremene, tj. da procenimo da li se tzv. ideološki familizam i dalje održava u načinu i funkcionsanju porodice zapadnog društva. Došli smo do zaključka da uprkos opšte-društvenim težnjama da porodica bude zasnovana na demoratskim odnosima, mnogo toga što je bilo karakteristično za porodicu sredinom prošlog veka u praksi ostaje nepromenjeno, ili čak intenzivirano Kao veliki problem uočen je konstrukt intenzivnog roditeljstva jer postavlja nerealne zahteve roditeljima i deci.

KLJUČNE REČI:

strukturalni funkcionalizam, Talkot Parsons, poro- dica, socijalizacija, uloge.

LITERATURA:

  • Badinter, E. (2013). Sukob: Kako ideal idealnog majčinstva ugrožava ženu. Zagreb: Algoritam.
  • Bodroški Spariosu, B. (2010). Postupci roditelja u vaspitanju dece i njihov međugeneracijski transfer. Beograd: Filozofski fakultet.
  • Cappellini, B., Harman, V., Marilli, A. & Parsons, E. (2019). Intensive mothering in hard times: Foucauldian ethical self-formation and cruel optimism. Journal of Consumer Culture, 19(4), 469–492. DOI 10.1177/1469540519872067.
  • Fisrt-Dilić, R. (1974). Socijalizacija u prodici i slobodno vreme. Revija za sociologiju, 4(2–3), 3–14. Retrieved August 10, 2020 from the World Wide Web https://hrcak.srce.hr/156451.
  • Golubović, Z. (1981). Porodica kao ljudska zajednica. Zagreb: Naprijed.
  • Hays, S. (1996). The Cultural Contradictions of Motherhood. New Haven: Yale University Press.
  • Hermann, K. S. & Betz, N. E. (2006). Path Models of the Relationships of Instrumentality and Expressiveness, Social Self-Efficacy, and Self-Esteem to Depressive Symptoms in College Students. Journal of Social and Clinical Psychology, 25(10), 1086–1106, https://doi.org/10.1521/jscp.2006.25.10.1086.
  • Hermann, K. S. & Betz, N. E. (2004). Path Models of the Relationships of Instrumentality and Expressiveness to Social Self-Efficacy, Shyness, and Depressive Symptoms. Sex Roles, 51, 55–66, https://doi.org/10.1023/B: SERS.0000032309.71973.14.
  • Henwood, K. Shirani, F. & Coltart, C. (2010). Fathers and financial risk-taking during the economic downturn: Insights from a QLL study of men’s identities-in-thema- king. 21st Century Society. 5(2), 137–147, https://doi.org/10.1080/ 17450141003783355.
  • Honoré, C. (2009). Pod pritiskom: Spašavanje dece od kulture hiperroditeljstva. Zagreb: Algoritam.
  • Jugović, L. A. (2013). Čovek i sistem: neki aspekti značaja strukturalnog funk- cionalizma za istraživanja u socijlanoj politici i socijlanom radu. Soci- jalna politika, 48(1), 53–77, https://doi.org/10.22182/sp.12013.3.
  • Ishizuka, P. (2018). Social Class, Gender, and Contemporary Parenting Standards in the United States: Evidence from a National Survey Experiment. Social Forces, 98(1), 31–58, https://doi.org/10.1093/sf/soy107.
  • Kamenov, E. (2006). Vaspitanje predškolske dece. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
  • Kregar, J. (1994). Promene u strukturi obiteljskih zajednica. Revija za socijalnu politiku, 1(3), 211–224, https://doi.org/10.3935/rsp.v1i3.578.
  • Kušević, B. (2011). Socijalna konstrukcija roditeljstva – implikacije za obiteljsku pedagogiju. Pedagogijska istraživanja, 8(2), 297–307. Retrieved May 25, 2020 from the World Wide Web https://hrcak.srce.hr/116663.
  • Lareau, A. (2003). Unequal Childhoods: Class, Race and Family Life. Berkeley: University of California Press.
  • Ljubetić, M. (2011). Filozofija roditeljstva – obiteljsko ili društveno pitanje. Pedagogijska istraživanja, 8(2), 283–293. Retrieved July 2, 2020 from the World Wide Web https://hrcak.srce.hr/116668.
  • Marović, Z. (2009). Ne smiješ plakati, ti si diječak! Dijete, vrtić, obitelji: časopis za odgoj i naobrazbu dece predškolske dobi namijenjen stručacima i roditeljima, 15(58), 18–23. Retrieved June 23, 2020 from the World Wide Web https://hrcak.srce.hr/128503.
  • Medić, S. (1993). Obrazovanje i socijalizacija odraslih. Beograd: Zavod za udžbe- nike i nastavna sredstva.
  • Mihić, V. i Filipović, B. (2012). Povezanost podele posla i stava prema rodnim ulogama sa zadovoljstvom brakom zaposlenih supružnika. Primenjena psiho- logija, 5(3), 295–311, https://doi.org/10.19090/pp.2012.3.295-311.
  • Millar, D. (2006). The impact of a father on a child’s socio-emotional development. Retrieved September 2, 2020 from the World Wide Web https://fathersmatter.wordpress.com/2006/10/09/1/.
  • Milić, A. i sar. (1990). Sociologija društvene akcije Talkota Parsonsa. Beo- grad: Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta.
  • Milić, A. (2001). Sociologija porodice: kritika i izazovi. Beograd: Čigoja štampa.
  • Milić, A. (2007). Sociologija porodice: kritika i izazovi. Beograd: Čigoja štampa.
  • Parsons, T. (2009). Društveni sistem i drugi ogledi. Novi Sad: Budućnost. Potkonjak, N. i Šimleša, P. (red.) (1989). Pedagoška enciklopedija 1 i 2. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
  • Rodman, H. (1965). Talcott Parsons’ view o the changing American family. Merrill- Palmer Quarterly of Behavior and Development, 11(3), 209–227. Retrieved September 10, 2020 from the World Wide Web http://www.jstor.org/stable/23082694.
  • Schiffrin, H. H., Godfrey, H., Liss, M. & Erchull, M. J. (2015). Intensive parenting: Does it have the desired impact on child outcomes? Journal of Child and Family Studies, 24(8), 2322–2331, https://doi.org/10.1007/s10826-014-0035-0.
  • Shirani, F., Hewood, K. & Coltart, C. (2011). Meeting the challenges of intensive parenting culture: gender, risk management and the moral parent. Sociology, 46(1), 25–40. 10.1177/0038038511416169.
  • Smith, S. et al. (2009). Exploring family theories. New York: Oxford university Press.
  • Stanojević, G. (2018). Novo očinstvo u Srbiji: sociološka studija o praksama i identitetima očeva. Beograd: Filozofski fakultet.
  • Tomanović, S. (2017). Roditeljstvo između familizma i idnividualizacije: pri- mer Srbije. U S. Ignjatović i A. Bošković (ur.). Individualizam (162–181). Beograd: Institut društvenih nauka.
  • Tomanović, S. (2019). O čemu govorimo kad govorimo o porodici? Kontekstuali- zacija koncepta. Sociologija, 61(3), 301–322. DOI 10.2298/SOC1903301T.
  • Thompson, C. H. (2008). What is the point of education? Functionalist perspective. Retrieved      August      14,      2020      from                                                                     the World Wide Web https://sociologytwynham.com/2008/12/20/what-is-the-point-of-education/.
  • Thompson, K. (2014). The Functionalist Perspective on the Family. Retrieved September 14, 2020 from the World Wide Web https://revisesociology.com/2014/02/09/functionalist-perspective-family/.
  • Vidanović, S., Todorović, J. i Hedrih, (2006). Porodica i posao: izazovi i mogućnosti. Niš: Filozofski fakultet.
  • Vilić, D. (2011). Porodica u kontekstu savremenih društvenih promjena. Socio- loški diskurs, 1(2), 21–43. Retrieved June 17, 2020 from the World Wide Web http://doisrpska.nub.rs/index.php/.
  • White, J. M. & Klein, D. M. (2008). Family theories. USA: Sage Publications, Inc.