FOLKLORNE PREDSTAVE ZVEZDA: „PRIČE STARE BAKE“ SERGEJA PROKOFJEVA, ILI „KLICA” FORMIRANJA BAZIČNIH PRINCIPA TONALITETA ZRELE STVARALAČKE FAZE

ZVEZDE :  književna, jezička, umetnička i kulturna astropoetika 2024, (169-187)

AUTHOR(S) / AUTOR(I): Nevena J. VUJOŠEVIĆ

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/Zvezde24.169V

ABSTRACT / SAŽETAK:

Priče stare bake (1918), Sergeja Prokofjeva (1891–1953), delo duboko utkano u temelje ruskog folklornog muzičkog nasleđa, može se označiti kao višestruko važno. Iako u muzikološkim krugovima određeno kao svojevrsna „replika” kompozitorovih ranijih, mladalačkih ostvarenja, napisanih za vreme studija u Rusiji – daleko od avangardnog stila koji će, naročito tokom boravka u inostranstvu, uslediti (1918–1932) – u radu se postavlja pitanje u kojoj meri je upravo ono ozvezadalo put formiranju tonaliteta kompozitorove zrele stvaralačke faze, nastale po povratku u SSSR, tridesetih godina HH veka. Sa druge strane, u kojoj meri je baš ono učvrstilo temelje fenomena bajke, odnosno priče prisutne u delima iz zrele stvaralačke faze ovog kompozitora?

Koliko zvezde vodilje, kodovi u nama, ispisuju put našeg „povratka” u naše Biće, da svesno progovorimo jezikom začetim u kolevci našeg postojanja? Kolika je njihova snaga da posle godina traženja, eksperimentisanja, traganja za suštinom našeg Bića, pokažu put kojim smo, nekada davno, intuitivno krenuli, put kojim smo nekada davno otpočeli krug naše spoznaje? Priče stare bake sijaju zvezdano, tinjaju i nenametljivo „čuvaju” kodove u nama – da se ne izbrišu, ne ponište, da nas usmeravaju i vode u završnu tačku našeg početnog traganja.

U radu se razmatra mogućnost sagledavanja razvoja Prokofjevljevog tonaliteta tridesetih godina HH veka kroz sporadične „naznake” reprezentativnog koncepta trozvuka u kontekstu specifičnih vođičnih odnosa, ali i kroz, istovremeno, višestruki, arhetipski značaj (ruske) bajke/priče, odnosno direktnu inspirisanost folklornim muzičkim nasleđem.

KEYWORDS / KLJUČNE REČI:

Priče stare bake, Sergej Prokofjev, tonalitet, trozvuk, nasleđe, bajka

REFERENCES / LITERATURA:

  • Blok 1976: V. Blok (compiler), Sergei Prokofiev: Materials, Articles, Interviews, Moscow: Progress Publishers.
  • Ćirić 2014: M. Ćirić, Filmska muzika i audiovizuelni koncepti Ejzenštajna i Prokofjeva, u: S. Marinković i S. Dodik (red.), Tradicija kao inspiracija, Banja Luka: Akademija umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci,  198–209.
  • Ćirić, Mandić 2019: M. Ćirić i B. Mandić, Animirani film i umetnička muzika Peća i vuk, u: D. Bošković, M. Kovačević i N. Bubanja (ured.), Brendovi u književnosti, jeziku i kulturi, Kragujevac: Filološko-umetnički fakultet, 199–213.
  • Fiess 1994: S. Fiess, The Piano Works of Serge Prokofiev, Metuchen, NJ: The Scarecrow Press Inc.
  • Huron 2006: D. Huron, Sweet Anticipation: Music and the Psychology of Expectation, Cambridge, MA: MIT Press.
  • Kholopov 2001: Yuriy Kholopov. Garmonicheskiy analiz (Garmoniya XX veka, chast’ vtoraya). Moskva: Izdatel’stvo „Muzyka”.
  • Liu 2016: W. N. Liu, Prokofiev’s Tales of old grandmother, Op. 31: a performance and pedagogical guide (Doctor thessis), USA: University of Iowa.
  • Lyakhovich A. V. Prokof’yev i skazka Prokofʹev i skazka. Muzykal’naya akademiya, March 2022. https://mus.academy/articles/ prokofev-and-fairy-tale. 19. 8. 2024.
  • Mikić 2009: V. Mikić, Lica srpske muzike: neoklasicizam, Beograd: Fakultet muzičke umetnosti.
  • Nabokov, N. Sergei Prokofiev. The Atlantis, July 1942, https://www.theatlantic.com/magazine/archive/1942/07/sergeiprokofiev/654516/. 19. 8. 2024.
  • Nest’yev 1957: I. V. Nest’yev, Prokof’yev, Moskva: Gosudarstvennoye muzykal’noye izdatel’stvo.
  • Nestyev 1946: I. V. Nestyev, Sergei Prokofiev: His Musical Life, New York: Alfred A Knopf.
  • Nice 2003: D. Nice, Prokofiev: From Russia to the West 1891–1935,  New Haven, CT: Yale University press.
  • Opačić 2011: Z. Opačić, Poetika bajke Grozdane Olujić, Beograd: Srpska književna zadruga i Učiteljski fakultet.
  • Press 2006: S. D. Press, Prokofiev’s Ballets for Diaghilev, USA: Ashgate Publishing Company.
  • Redepenning, D. S. Prokofiev, Sergei (Sergeyevich), Oxford University Press, 2005. https://is.muni.cz/el/1421/jaro2012/ VH_105b/um/Prokofiev.pdf  (19. 8. 2024)
  • Shlifstein 1961: S. Shlifstein (ed.), S. Prokofiev: Autobiography, Articles, Reminiscences, Moscow: Foreign Languages Publishing House.
  • Varunts 1991: V. P. Varunts (red.–sost.), Prokof’yev o Prokof’yeve: stat’i, interv’yu, Moskva: Sovetskiy kompozitor.
  • Veselinović-Hofman 1997: M. Veselinović-Hofman, Fragmenti o muzičkoj postmoderni, Novi Sad: Matica srpska.
  • Vujošević 2007: N. Vujošević, Problem analitičkog pristupa muzici Sergeja Prokofjeva, Kragujevac: Nasleđe, 7, 131–142.